Zagrebačko psihološko društvo podijelilo savjete za umirivanje nakon traumatičnog događaja

Stravični događaj koji se odvio u Prečkom šokirao je Hrvatsku. Nezamislivo je uopće pomisliti kako se osjećaju djeca i roditelji, kao i djelatnici škole u kojoj se odvio nezamisliv zločin i strašna tragedija koja je zauvijek promijenila sliku sigurnosti koju smo do sad osjećali. Savjeti za umirivanje nakon traumatičnog događaja ne mogu izbrisati što se dogodilo, mogu samo pomoći u danima kad se osjećate uplašeno, a tada je najbolje poslušati stručnjake.

Zagrebačko psihološko društvo podijelilo je niz savjeta koji mogu pomoći u danima kad se ljudi osjećaju kao da im je izmaklo tlo pod nogama.

Ovo su stručni savjeti za umirivanje nakon traumatičnog događaja

“Traumatski događaji poput ovog, koji se dogode odjednom, ljudima izmaknu tlo pod nogama”, piše Zagrebačko psihološko društvo u svojoj objavi.

Čitajte: Kako smiriti tjeskobu koju osjećamo zbog kaosa oko nas?

Ovakve tragedije najčešće utječu na puno širi krug ljudi od “samo” onih direktno uključenih, radi čega nije nimalo neobično ako se sada osjećate uplašeno i bespomoćno.

Želimo podsjetiti što pomaže:

1. Dopustite sebi i drugima oko vas da usporite.
2. Ovo nisu situacije u kojima možemo reći nešto što može popraviti situaciju ili riješiti problem, potrebno je samo više slušati i pokazati razumijevanje za emocije i reakcije, kako svoje, tako i tuđe.
3. Dozvolite i potaknite, kako sebe, tako i svoje najbliže na sve one načine (samo)podrške koje i inače koristite.
4. Isključite televizore i portale, barem na neko vrijeme, i obratite posebnu pažnju na to što slušaju i na koji se način informiraju djeca i mladi.
5. Razgovarajte s djecom i mladima o sadržajima koje o ovom događaju imaju prilike vidjeti na društvenim mrežama, a pogotovo ukoliko kruže slike i video “svjedočanstva”, i zaustavite njihovo širenje.
6. Učinite nešto blago i nježno za sebe.
7. Budite s onima koje volite.

“Želimo ovom prilikom posebno naglasiti važnost načina na koji mediji izvještavaju o ovakvim temama. Senzacionalistički način prenošenja vijesti, neprovjerene informacije, odavanje podataka koji bi mogli identificirati uključene u događaj, stavljanje slika s terena, mogu ne samo biti štetni po mentalno zdravlje uključenih već i predstavljati rizik za ponavljanje sličnih ponašanja”, dodaju iz Zagrebačkog psihološkog društva.