Spremate se za skijanje? Evo kako boravak na velikim nadmorskim visinama može utjecati na organizam

Mnogima omiljena zimska aktivnost zasigurno je skijanje, pa će brojni skijaši siječanj i veljaču iskoristiti za odlazak u Austriju, Italiju ili Francusku. Ako ove godine planirate na skijanje u Alpe, dobra ideja je uzeti u obzir kako boravak na visokim nadmorskim visinama utječe na naš organizam.

Što se zapravo smatra visokom nadmorskom visinom? Kako piše National Geographic, sva mjesta koja se nalaze iznad 2400 metara od razine mora smatraju se visokim nadmorskim visinama. Najviši vrh Alpa nalazi se na više od 4000 metara, a brojna poznata skijališta smještena su na oko 2000-2500 metara nadmorske visine.

Baš je zato pametno posebno se pobrinuti za svoj organizam na takvim visinama jer one mogu imati neke neočekivane učinke na naše trenutačno zdravlje, a definitivno ne želite dopustiti da vam tako nešto pokvari zimovanje.

Pročitajte: Kako putovanja i jet lag utječu na menstruaciju?

“Putovanje u planine sa značajnim nadmorskim visinama može učiniti ljude osjetljivima na visinsku bolest zbog nižeg tlaka zraka i razine kisika u zraku”, rekao je američki kardiolog Daniel Hermann za portal Well and Good.

Visinsku bolest razvije otprilike 25 posto ljudi koji boravi na visinama iznad 2440 metara te 40 do 50 posto onih iznad 3050 metara.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli $ky katz (@skykatz)

Šanse za razvijanje simptoma visinske bolesti ovise od osobe do osobe – ipak, oni koji žive na niskim nadmorskim visinama, posebice onim koje su bliske nadmorskoj razini, pa od tamo putuju u planine, prije će razviti visinsku bolest. Najčešći simptomi visinske bolesti su mučnina, povraćanje i glavobolje, a uglavnom sami nestaju nakon nekoliko dana. Ipak, ima nekoliko stvari koje možete napraviti kako biste ju spriječili.

Primjerice, kod samog putovanja, ako se vozite automobilom, dobra je ideja raditi stanke kako bi se organizam lakše naviknuo na promjenu nadmorske visine.

Osim toga, na velikim nadmorskim visinama imamo veće šanse za dehidraciju. Naime, zbog nižeg tlaka zraka i manje kisika, naš organizam troši puno više energije na disanje pa zbog toga troši i puno više tekućine. Na svu sreću, dehidraciju je vrlo lako spriječiti – jednostavno se pobrinite za to da prije i tijekom putovanja povećate unos tekućine – što kroz vodu, što kroz voće. Uz to, savjetuje se da unosite i više elektrolita, što možete napraviti dodavanjem elektrolitnog praha u vodu, kao i da pokušate izbjeći previše alkohola i kave. Ako se ipak ne želite ograničavati jer ste na odmoru, samo se pobrinite da uz to pijete i dovoljno vode.

“Alkohol i kofein potiču dehidraciju organizma”, rekao je Hermann.

Pročitajte: Stiže sezona prehlada: 10 najboljih namirnica za jačanje imuniteta 

Kod putovanja su česte i promjene u probavi, a simptomi poput nadutosti i proljeva još su češći kod putovanja na velike nadmorske visine. Zašto? Naime, boravak na velikim nadmorskim visinama može izazvati disfunkciju crijevne barijere. Kod prevencije tih smetnji može pomoći nekoliko suplemenata; glutamin, goveđi kolostrum te probiotici. Naravno, to ne znači da morate uzimati sve te suplemente prije odlaska na skijanje, no ako ste već prije iskusili probavne smetnje na putovanju, možda je dobra ideja posavjetovati se s liječnikom kako biste utvrdili što je najbolje za vas.

FOTO: @teresa.jg