Starimo li danas sporije nego prije 30 godina?

Dok smo djeca, ljudi u tridesetima nam djeluju prilično staro. Kako i sami odrastamo, naša ideja o tome tko je još mlad, a tko star, mijenja se. No u kojem trenutku, zapravo, službeno postajemo “stari”?

U posljednjih se nekoliko godina uvelike promijenio način na koji gledamo na godine. Nedavno su internet obišle fotografije Stevea Martina i Dianne Keaton kad su utjelovili glavne uloge u filmu “Mladenkin otac” 1991. godine. Oboje su u tom trenutku imali 45 godina, a publika ih je usporedila sa zvijezdama poput 44-godišnje Kim Kardashian i 47-godišnje Shakire, koje, unatoč činjenici da imaju gotovo isto godina kao i slavni glumci, izgledaju nevjerojatno mlađe.

Naravno, Shakira, Kardashianke i mnoge druge zvijezde kojima se svi dive zbog mladolikog izgleda na tome djelomično mogu zahvaliti plastičnoj kirurgiji, milijunskoj anti-age industriji te promjeni modnih i beauty trendova.

Pročitajte: 50-godišnjakinja otkriva kako u samo par sekundi pomladiti kožu vrata koristeći tri proizvoda

Upravo se temom starenja, odnosno pitanjem “kad zapravo postajemo stari” nedavno pozabavio časopis “National Geographic”. Ono što je posljednje istraživanje utvrdilo jest činjenica da u biološkom smislu ne postoji trenutak u kojem prelazimo iz srednje u staru dob.

Granica starosti pomiče se

“Starenje je jako individualno”, rekao je Eric Verdin, predsjednik kalifornijskog instituta za istraživanje starenja “Buck”. Istraživanje procesa starenja danas je relevantnije nego ikad jer će do 2050. jedna trećina ljudi u svijetu imati više od 60 godina.

Pročitajte: Ova neočekivana aktivnost mogla bi vam pomoći da sporije starite, pokazalo je istraživanje

Ipak, drugo istraživanje, objavljeno u časopisu “Psychology and Aging”, pokazalo je da se granica “starije” dobi pomiče. Naime, kako ljudi dulje žive, tako se mijenja i trenutak kad nas se smatra “starima”.

Prethodno navedenu teoriju o Steveu Martinu i Dianne Keaton potvrdilo je i istraživanje Markusa Wettsteina sa sveučilišta u Berlinu. Sredovječni i stariji ljudi danas se doimaju mlađima negoli ljudi slične dobi prije deset ili dvadeset godina. Kako je ispričao za “National Geographic”, to ima velike veze s činjenicom da se ljudi, a posebno u zapadnim kulturama, boje starenja.

FOTO: Pexels

“Ljudi odgađaju starost jer se ona smatra nepoželjnom fazom života”, objasnio je. Na kraju krajeva, ageizam je uistinu sve veći problem u našem društvu – diskriminacija ljudi s obzirom na godine, bilo to kod zapošljavanja ili jednostavnog nepoštovanja, ima negativne učinke na mentalno zdravlje sredovječnih i starijih osoba. Ipak, situacija nije svugdje ista – u mnogim su kulturama starije osobe cijenjene.

“U zapadnom svijetu, mladost je ono što se cijeni, ali na Istoku, u kineskoj i korejskoj kulturi primjerice, starost je povezana s mudrošću i smatra se vrlinom”, rekao je Verdin.

U većini društava starijima se smatraju ljudi u mirovini. U većini država to je između 60 i 65 godina pa se ta dob smatra prijelazom iz srednje dobi u stariju. Ipak, starenje je puno kompleksnije od točne godine. Kako objašnjavaju znanstvenici, od kronološke dobi kad je u pitanju starenje puno je važnija biološka dob, koja pokazuje koliko su stare stanice u našem tijelu. Dob stanica ovisi o puno faktora – hranimo li se zdravo, jesmo li aktivni te jesu li na naš organizam utjecale razne bolesti i stresori.

Foto: Profimedia