Redovita upotreba fermentiranih mliječnih proizvoda s niskim postotkom masnoće, kao što su jogurt ili sir, može reducirati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 za 25 posto – pokazali su rezultati istraživanja Sveučilišta Cambridge.
Kada određene namirnice ostavimo na fermentaciji, dobre bakterije i gljivice obavljaju ‘predprobavu’. Točnije, ti mirkobi jedu hranu prije nas, uništavaju šećere i škrob, te olakšavaju apsorpciju hranljivih tvari.
Pojedine namirnice oslobađaju mliječnu kiselinu, prirodni konzervans koji u crijevima stimulira rast dobrih bakterija. Fermentirana hrana tako postaje prirodni probiotik.
Spasitelji imuniteta
Uloga bakterija u zdravlju sve više privlači pažnju javnosti posljednjih godina. “Između 70 i 80 posto naših imunoloških stanica nalazi se u crijevima”, kaže Alison Klark iz Britanskog saveza dijabetičara. “Fermentirana hrana stimulira bakterije koje poboljšavaju imunitet. Dakle, nekome tko pati od kašlja i prehlade, oni mogu pomoći“, dodaje ona.
Zagovornici fermentirane hrane tvrde da su antibiotici i antibakterijski proizvodi za čišćenje smanjili količinu dobrih bakterija u crijevima, na štetu zdravlja. Oni preporučuju fermentiranu hranu uključujući i masline, meso i sireve, za jačanje imuniteta, borbu protiv alergija pa čak i gubitak težine – jer potiču probavu i pružaju osjećaj sitosti.
Istraživanje objavljeno 2011. godine otkrilo je da bakterije mliječne kiseline mogu pomoći, između ostalog, imunološkom sustavu: štitite od proljeva, pomažu kod čira želuca, te smanjenju pojavu alergija. Povrće, posebno kiseli kupus i krastavci, su bogat izvor ovih bakterija. Sve popularniji je i kefir, te kombuča (fermentirani čaj), koji, također, sadrže mliječnu kiselinu.