Zdravi trendovi: Ove tri namirnice svi će koristiti u 2025. godini
Zdravlje i prehrana postali su ključni fokus našeg života, a interes za prirodnim dodacima i inovativnim proizvodima raste iz godine u godinu.S...
Nesanica je moderni fenomen. Živimo u svijetu koji nikad ne spava. Znanstvenici diljem svijeta počeli su istraživati posljedice koje nedostatak sna ostavlja na naš mozak i tijelo.
Osamdesetih godina 20. stoljeća, znanstvenici sa Sveučilišta u Chicagu napravili su možda i najbolje istraživanje koja se tiče ove teme. Profesor Richard Wiseman i njegove kolege radili su ispitivanja na štakorima. Najprije bi ih priključili na spravu koja je mjerila njihovu moždanu aktivnost, a zatim ih stavljali na fiksirani disk. Svaki put kada bi moždana aktivnost štakora ukazala na to da je zaspao, disk bi se počeo rotirati i na taj način ga tjerao da se probudi.
Iako su imali pristup hrani, štakori su već poslije prvog tjedna počeli gubiti na težini, a krzno je počelo dobivati nezdrav žućkast sjaj. Nakon mjesec dana, svi štakori su uginuli, što ukazuje na to da je spavanje esencijalno za naše zdravlje. Naravno, ovdje je u pitanju ekstreman slučaj i vjerojatno pretpostavljate da manji nedostatak sna ne utječe na normalno funkcioniranje organizma. No, upravo suprotno, čak i neznatan nedostatak sna može imati dramatične posljedice.
Znanstvenik Gregory Belenky i njegove kolege sa Sveučilišta u Washingtonu 2003. godine napravili su najopsežnije istraživanje koja se tiče ove problematike. Rezultati su pokazali da su ispitanici koji su spavali tri ili pet sati svake večeri tijekom jednog tjedna pokazivali puno veći stupanj umora i odsustva pažnje od ispitanika koji su spavali po devet sati.
Krajnje logično, rekli biste, no, ispitivanje treće grupe koja je spavala po sedam sati tijekom tjedna dalo je zanimljive rezultate. Iako su ispitanici iz ove grupe tvrdili da se osjećaju podjednako budni kao i oni iz prve grupe, podaci govore drugačije – nakon samo nekoliko dana, osjećali su umor, tromost i lijenost.
Belenkyjeva istraživanja pokazala su velike opasnosti čak i od nedostatka vrlo male količine sna. Ako samo nekoliko dana spavate sedam ili manje sati, vaš mozak će sporije funkcionirati. Da stvar bude gora, osjećat ćete se i dalje dobro i nećete davati pažnju tome. Nakon nekoliko dana stvari mogu postati vrlo nezgodne i opasne.
Drugo istraživanje, koju su radili istraživači s College London Universityja, ispitivala je odnos između količine sna i dužine životnog vijeka. Istraživanje je trajalo dvadeset godina i obuhtilo je više od 10.000 ljudi. Rezultati, objavljeni 2007. godine, govore da su sudionici eksperimenta, koji su spavali dva sata manje nego što je potrebno, imali dvostruko veći rizik od prerane smrti. Slične rezulte dobila je i druga grupa istraživača analizirajući podatke dobivene na osnovu uzorka od millijun Amerikanaca.
90 minuta
Postoji tehnika pomoću koje možete ublažiti posljedice nedovoljne količine sna. U pitanju je pravilo koje se zove “90 minuta”.
Istraživači koji se bave problemom nedostatka sna otkrivaju malo poznati trik pomoću kojeg uspijevaju biti odmorni tijekom dana. Naime, cikus spavanja se sastoji iz pet različitih faza. Četiri faze se nazivaju non-REM (brzi pokreti očiju), a peta REM faza (bez brzih pokreta očiju) i u toj fazi sanjamo. Jedan ciklus traje 90 minuta.
Stručnjaci tvde da je bitno da ne prekinemo ciklus spavanja i da će odmornija biti osoba koja spava tri sata i ne prekine ciklus, nego osoba koja spava osam sati i prekine ga. Zbog toga je važno odrediti vrijeme kada želimo ustati, i brojeći od nazad po 90 minuta, utvrditi kada treba zaspati. Ako želimo ustati u osam ujutro, to bi trebalo izgledati ovako:
8 ujutro > 6.30 > 5.00 > 3.30 > 2.00 > 12.30 > 11navečer
Na temelju ovog primjera, trebalo bi leći u krevet u 23 ili u 00: 30h kako bi se probudili odmorni u osam sati sljedećeg jutra.
Izvor: Daily Mail