7 načina da “zbrišete” ranije s posla

Je li vam poznata rečenica: „Danas ću otići s posla na vrijeme!“ ili „Danas ću raditi točno do 16:00 i niti sekundu više!“. Mnogi ostaju na poslu prekovremeno, jer – često postoji još nešto što se treba napraviti. Pod pritiscima šefova, očekivanja radne okoline, te samih sebe, ostajemo na poslu duže nego što smo planirali. A kad su vani prekrasni ljetni dani, ponekad nam sine: „Radije bih šetala po ovom divnom vremenu nego bila zatvorena u uredu!“. Ovi savjeti pomoći će vam u realizaciji te ideje.

Career Builder anketirao je više od 5000 menadžera, profesionalaca iz ljudskih resursa i zaposlenih na puno radno vrijeme iz različitih industrija i saznao: najgori ometači u poslu su mobilni telefoni, a slijede ih uredski tračevi, internet, pauze za užinu i cigarete, bučne kolege, sastanci, e-mailovi, te poslovni suradnici. A evo što savjetuju stručnjaci – kako to spriječiti i pokušati otići s posla ranije.

1. Utišajte mobilni telefon

Mobilni, posebno današnji pametni telefoni koji svaki tren javljaju dolazak poruke, e-maila ili prijedloga ažuriranja programa, najgori su ometači, no ignoriranje poruka i poziva je lakše zamisliti nego i učiniti. Stručnjaci zato savjetuju da mobilni telefon jednostavno stavite u ladicu ili negdje izvan vašeg pogleda.

Tako ćete morati uložiti veći trud da provjerite što vam novo javlja telefon, pa su veći i izgledi da ćete ga rjeđe provjeravati. Naime, da biste se koncentrirali na posao, privatne poruke koje stižu mogu pričekati, npr. pauzu za jelo ili kad dovršite nešto što ste započeli. Zvuk utišajte, a osobama kojima želite se javiti baš u svakom trenutku, kao što su npr. vaš šef ili važan poslovni klijent, podesite posebne zvukove zvona i javljajte se na telefon samo kad njih čujete.

2. Odvojte vrijeme kako bi razbistrili um

Možda se na poslu bojite da nešto ne propustite, ne možete prestati razmišljati o svim sitnicama koje još treba napraviti, glava vam je puna, u velikoj ste gužvi, pa mislite kako je najbolje preskočiti i pauzu? Pogrešno!

Kratak predah od posla, jednostavna šetnjica ili opuštanje s kolegicom na klupi u parku i razgovor o bilo čemu što nije posao, pomoći će vam da odmorite mozak i vratite se na posao s novom dozom energije.

Zapravo, neki stručnjaci za karijeru čak predlažu kratke pauze nakon svakih 90 minuta intenzivnog posla, smatrajući da se tako postiže najveća radna produktivnost. Dozvolite li svom mozgu da se opusti, bolje ćete se fokusirati nakon toga i izbjeći pogreške u koracima.

3. Upozorite kolege da vas ne ometaju

Vaše kolege na poslu su super, ali ponekad vam remete koncentraciju? Jednostavno ih zamolite da vam je potrebna koncentracija i da vas u tom razdoblju ništa ne ispituju, osim ako nije nešto jako hitno. Možete im reći i kako ćete, kad vam treba mir i koncentracija, npr. zalijepite na monitor računala crveni papirić.

4. Odmorite se od e-mailova

Koncentrirajte se na neko važno dopisivanje, kad vam se na dnu ekrana prikaže obavijest o novom e-mailu. U sekundi ostavljate dopisivanje i provjeravate e-mail. I tako puno puta dnevno. Naravno, kako ne biste zaboravili, obično odmah morate i poslati kratki odgovor na taj e-mail. Sve se to čini bezazleno, ne ometa vam koncentraciju i neprestano prebacivanje iz jednog u drugo, pa treće, čini vas manje produktivnim i otežava vam posao.

Odredite sebi razdoblja u kojima nećete proveravati e-mailove, kad radite nešto što zahtjeva vašu punu pažnju. Isključite indikator ili jednostavno sve zatvorite na neko vrijeme. Kasnije opet otvorite, odredite sebi da ćete tada provjeriti sve e-mailove i odgovoriti im, odjednom.

5. Skratite sastanke

Dugi sastanci mogu oduzimati vrijeme za obavljanje poslova. Ukažite organizatoru sastanka da biste voljeli biti na samo onom dijelu sastanka koji se tiče vašeg posla, jer ste u gužvi i imate dosta toga za završiti.

6. Ostavite neke poslove

Ponekad jednostavno morate ostaviti posao. To znači, povremeno se morate pomiriti s činjenicom da ne možete dovršiti sve što ste zamislili. Morate sami sebi dati dopuštenje da određeni posao nastavite sljedeći dan, inače će vas on preplaviti, ostajat ćete stalno prekovremeno i zbog stresa raditi pogreške, ili se čak razboljeti. Uvjerite samu sebe, a i vašeg šefa ako treba, da ste danas dali sve od sebe, a dalje nastavljate sutra.

7. Odredite sebi kraj radnog vremena

Recite sebi jasno i čvrsto: radit ću do npr. 16:30 i zatim odlazim s posla. Osim što će vam to pomoći u namjeri da odete s posla ranije (u normalno vrijeme), dat će vam bolju motivaciju, usredotočenost i produktivnost tijekom dana.

Postavite sebi alarm na sat vremena prije tog roka, koji će vas podsjetiti da vam još preostaje sat vremena. Kad zazvoni alarm, završavajte posao, provjerite s kolegama ili suradnicima ili šefom situaciju, što vam je još preostalo i odredite sebi zadatke za kasnije – npr. kroz sljedećih pola sata dovršit ću to i to, jer je to prioritet, a ujutro ću napraviti to i to.

Ukažite nadređenom da ćete napraviti najbolje što možete u razumnom vremenskom roku. Ukoliko vam se to čini dobrim, pitajte za mogućnost kliznog radnog vremena.

Izvor: zadovoljna.hr