7 činjenica o mastima koje će promijeniti vaš način prehrane

Možete li se snaći u kompleksnom moru nutricionističkih preporuka o pravilnoj konzumaciji masti? S jedne strane reklame nas upozoravaju na proizvode sa smanjenim udjelom masti, a s druge potiču da svaki obrok “zalijevamo” maslinovim uljem. Otkrijte kako pronaći ravnotežu.

1. Ograničavanje unosa masti je stvar prošlosti
Suprotno brojnim mišljenjima stručnjaka, nije važno ograničavate li unos masti u organizam po obroku, već kakve masti konzumirate. Nutricionisti savjetuju takozvane zdrave masti odnosno nezasićene masne kiseline koje potiču iz ribe, orašastih plodova, avokada i maslinovog ulja, odnosno od namirnica mediteranske prehrane.

2. Ima gorih stvari od zasićenih masnih kiselina
Rafinirani šećer i ugljikohidrati veće su zlo od zasićenih masnih kiselina kojima nas plaše zagovornici zdravog života, a koji se najviše nalaze u crvenom mesu, maslacu i punomasnim mliječnim proizvodima. Napravit ćete veću pogrešku ako, na primjer, na tost ne stavite maslac, ali ga umjesto toga “opteretite” marmeladom.

3. Izbjegavajte hidrogeniziranu mast
Zasićene masne kiseline su ok, u umjerenim količinama, ali hidrogeniziranu mast ili takozvane trans-masti izbjegavajte u potpunosti. One su obično sastavni dio industrijski prerađene hrane poput čipsa, hrskavog keksa i sličnih prehrambenih “iskušenja”. One nemaju nikakve hranljive vrijednosti, a povezane su s porastom lošeg kolesterola u krvi koji dovodi tijelo u opasnost od krvožilnih bolesti i dijabetesa.

4. Mediteran “ubija” želju za nezdravim mastima
Mediteranska prehrana bogata je zdravim mastima i konzumacija takvih masti će vas riješiti potrebe za nezdravim mastima. Istraživanja su pokazala da ako konzumirate plavu ribu, maslinovo ulje i slične mediteranske masti na redovitoj bazi, nećete imati potrebe za nezdravim zalogajima, škrobom i rafiniranim šećerom.

5. Zdravlje srca krije se u obimu struka
Prevelika konzumacija masti dovodi do problema krvožilnog sustava i bolesti srca. Ako želite znate jeste li među osobama kojima prijete te bolesti, izmjerite obim struka. Osobe čiji je struk širi od 90 centimetara imaju 80 posto veće šanse oboljeti od srčanih ili plućnih bolesti nego one koji imaju obim struka ispod 68 centimetara.

6. Znate li gdje se nalaze sve masti u vašem tijelu?
U ljudskom tijelu razlikujemo četiri vrste masnih jastučića: smeđe masne stanice, visceralnu mast koja se nalazi na predjelu želuca, dobro poznati celulit i bijele masne stanice. Bijelih masti pokušavamo se riješiti kojekakvim dijetama na predjelu bedara i bokova, a visceralna je ona mast koja stvara problema na području struka.

7. Radite na aktivaciji smeđih masnih stanica
Smeđe masti ili takozvano adipozno tkivo zaduženo je za sagorevanje viška kalorija u organizmu. Njihov rad kod nekih osoba aktivira nagla promjena temperature, odnosno kada tijelo natjeramo da se samostalno zagrijeva. Sagorijevanje kalorija ubrzat će i vježbanje na otvorenom (umjesto teretane birajte trčanje i vožnju bicikla), konzumacija obroka začinjena chillijem, tuširanje hladnom vodom ili smanjivanje grijanja usred hladnog vremena.

Izvor: zadovoljna.hr