Antioksidansi: Kako djeluju?

U borbi protiv slobodnih radikala, najvažniju ulogu imaju antioksidansi. Svaki dan se u našem tijelu odvija pravi mali rat za očuvanje zdravlja i mladosti. Slobodni radikali koji nastaju kao nusproizvod metabolizma napadaju stanice našeg tijela i uzrokuju njihovo uništavanje. Protiv slobodnih radikala najvažniju ulogu imaju antioksidansi, najveći zaštitnici zdravlja i ljepote.

Što su i kako nastaju slobodni radikali?

Slobodni radikali u našem organizmu nastaju svakodnevno, uslijed procesa oksidacije u kojem iz organskih spojeva (hrane) nastaje energija koja nam je neophodna za život. U procesima oksidacije glavnu ulogu ima kisik. Iako nam je neophodan za život, u povećenoj koncentraciji kisik u tkivima i organima može djelovati toksično. Naime, kisik ima svojstvo stvaranja reaktivnih kisikovih oblika, odnosno slobodnih radikala.

Slobodni radikali su molekule spojeva kisika s jednim ili više nesparenih (slobodnih) elektrona u svojoj vanjskoj ljusci, koji se nastoje povezati u stabilniji spoj na način da „oduzmu“ elektron nekom drugom spoju. Elektrone često „oduzimaju“ bjelančevinama, lipidima i ugljikohidratima koji izgrađuju stanice u našem tijelu i tako pokreću štetnu reakciju koja se naziva oksidativni stres. Na taj način stanice gube svoj integritet i postaju oštećene ili potpuno nefunkcionalne. Slobodni radikali često se vežu čak i na naš genetski materijal (DNK molekule), čime uzrokuju teška oštećenja stanica.

Slobodni radikali prirodno se stvaraju u našem tijelu i prirodno neutraliziraju, ali problem nastaje kada se stvaraju većom brzinom nego što ih organizam stigne neutralizirati. Tada dolazi do propadanja stanica i razvoja bolesti.

Antioksidansi – spas od slobodnih radikala

Antioksidansi su molekule koje mogu spriječiti oksidaciju drugih molekula, drugim riječima, oni doniraju jedan ili više elektrona slobodnom radikalu, čime ga stabiliziraju i sprječavaju pokretanje oksidativnog stresa koji uzrokuje oštećenje stanica.

Njihova uloga je trostruka:

#Onemogućuju stvaranje novih slobodnih radikala

#Neutraliziraju već nastale slobodne radikale

#Popravljaju oštećenja na stanicama koja su nastala djelovanjem slobodnih radikala.

Antioksidansi dokazano mogu usporiti starenje, snižavaju količinu kolesterola, štite srce i krvne žile, smanjuju rizik od nastanka raka…

Antioksidansi u kozmetičkim preparatima

Koža, površinom najveći organ tijela (prosječno oko 2 m²), predstavlja prvu liniju obrane organizma od štetnih čimbenika iz okoline, zbog toga je najviše izložena stvaranju slobodnih radikala. Oni na koži uzrokuju iritacije i oštećenja stanica, a posebno vlakana koja izgrađuju srednji sloj kože (kolagen i elastin), zbog čega koža gubi svoju čvrstu strukturu i elastičnost i ubrzano stari. Stoga je primjena antioksidanasa u kozmetičkim preparatima sve učestalija, jer oni:

Sprječavaju nastanak oksidativnog stresa kože koji uzrokuje oštećenje stanica i prijevremeno starenje kože.

Čuvaju stabilnost kozmetičkih preparata, jer sprječavaju oksidaciju lipida (biljnih ili mineralnih ulja), mirisa i drugih sirovina u reakciji s kisikom koja bi uzrokovala kvarenje proizvoda.

U kozmetičkoj industriji od antioksidansa se najčešće koriste askorbinska kiselina (vitamin C), tokoferol (vitamin E), polifenoli i flavonoidi.

Vrste antioksidansa

U prirodi postoji velik broj antioksidanasa koji pomažu našem organizmu u neutralizaciji slobodnih radikala. Neki od njih mogu se sintetizirati u našem tijelu, ali većina se unosi putem prehrane.

Najvažnije grupe antioksidanasa su vitamini, karotenoidi, flavonoidi i polifenoli. Vitamini koji su našem organizmu najvažniji jesu vitamini C (askorbinska kiselina), E (tokoferol) i A (retinol). Od karotenoida su izuzetno važne antioksidanse ubrajaju se astaksantin, beta-karoten, lutein i likopen, dok su u zadnje vrijeme najpopularniji flavonoidi tanini, kvercetin i resveratrol. Polifenoli izuzetno su važni zbog utjecaja na metaboličke procese, a jedan od njih je i klorovodična kiselina, najzastupljenija u zelenoj kavi.

Izvori antioksidanasa

Antioksidansi se nalaze u većini namirnica svakodnevne prehrane, pogotovo voća, povrća i začina, ali veliki broj njih se procesima termičke obrade uništavaju. Stoga je preporuka većinu voća i povrća konzumirati sirovo ili kuhano na pari kako bi se očuvao maksimum njihove antioksidativne snage. Neke od namirnica s najvećim udjelom antioksidanasa su:

Voće

Borovnice, brusnice, jagode, maline, kupine, šljive, grožđe, citrusi (limun, naranča, mandarina, grejp, limeta), mango, kivi, crvena jabuka…

Povrće

Rajčica, mrkva, špinat, brokula, artičoke, cvjetača, kupus, avokado, bundeva, luk, češnjak…

Začini

Cimet, kurkuma, origano, kim, peršin, bosiljak, curry, đumbir, papar, čili, korijandar, kardamon, majčina dušica, kadulja, metvica…

Ostale namirnice sa snažnim antioksidativnim svojstvima:

Crno vino, zeleni i bijeli čaj, orašasto voće, hladno cijeđena biljna ulja (maslinovo, laneno, kokosovo…), plodovi mora…

Jesu li nam zaista potrebni?

Antioksidansi neophodni su za normalno funkcioniranje našeg organizma, a njihov nedostatak neminovno dovodi do razvoja bolesti, često i tumora. Stoga danas stručnjaci preporučuju konzumaciju antioksidanasa kako bismo zaštitili organizam od starenja i bolesti.

Najbolji način za izgradnju zdravog plana prehrane je konzumiranje uravnoteženih obroka i međuobroke sa širokim spektrom namirnica. Najmanje 2 šalice voća i 2,5 šalice povrća dnevno čine dobar početak prema životu punom zdravlja.

Ako ste na niskokaloričnoj dijeti, u trudnoći, dojite ili jednostavno ne konzumirate dovoljno voća i povrća, dodaci prehrani bogati antioksidansima idealno su rješenje kako biste zadovoljili povećane potrebe organizma i zaštitili se od bolesti.

Izvor: sophia.hr

Foto: Unsplash