Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Ako jedete previše dodanog šećera i nezdravih masnoća, razlog može biti i to što ne spavate dovoljno, kako tvrde znanstvenici sa sveučilišta Columbia. Upravo oni su istraživali povezanosti između količine i kvalitete sna te prehrambenih obrazaca kod 500 žena u SAD-u koje su sudjelovale u Nacionalnom programu prevencije srčanih bolesti i infarkta. Istraživanje je trajalo godinu dana i mjerilo je obrasce spavanja i rizik od razvijanja kardiovaskularnih bolesti kod žena.
Ono što su utvrdili je to da, što su žene manje i nekvalitetnije spavale, to su više konzumirale dodane šećere, zasićene masti i kofein. Prema znanstvenicima, ovi nalazi su važni zbog toga što pokazuju da žene imaju povećani rizik od pretilosti i poremećaja spavanja koji mogu biti izravno povezani s velikim unosom nezdrave hrane u organizam. Hrana s visokim udjelom dodanih šećera i zasićenih masti također je povezana s raznim zdravstvenim stanjima i bolestima, poput dijabetesa tipa 2, bolesti srca i pretilosti.
“U modernom društvu često radimo prekovremeno i do kasno uvečer, jedemo obroke nakon što bismo trebali i zanemarujemo san kao da nismo svjesni koliko je on važan za naše opće zdravstveno stanje”, rekla je liječnica Brook Aggarwal, jedna od vodećih autora istraživanja.
“Naše istraživanje podcrtava važnost dobrog i kvalitetnog sna za mogućnost upravljanja tjelesnom težinom i prevenciju razvoja neke od srčanožilnih bolesti kod žena”, dodala je.
Gotovo 500 žena između 20 i 76 godina bilo je ispitano vezano za njihove obrasce spavanja te kvantitetu i kvalitetu hrane koju su uzimale. Ispitanice su same izvještavale o tome kako spavaju i jedu i to putem upitnika. Trebale su navesti koliko često su konzumirale koju namirnicu tijekom godine dana te koliko su im velike uobičajene porcije za pojedine obroke. Više od trećine žena prijavilo je lošu kvalitetu sna ili neki oblik nesanice, a 55 posto je spavalo manje od sedam sati po noći. To je ujedno bilo i prosječno vrijeme sna za sve ispitanice.
U prosjeku žene koje nisu spavale dovoljno konzumirale su dnevno 500 do 800 kalorija više. Konzumirale su više zasićenih masti, dodanih šećera i kofeina od doze koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, a nisu konzumirale dovoljno cjelovitih zrna i vlakana. Nijedan od pokazatelja sna nije bio povezan s unosom proteina ili ugljikohidrata.
Jedan od razloga zbog kojih bi nedostatak sna mogao biti uzrok prejedanja je i taj što se vjeruje da on stimulira glad i suspreže hormon koji signalizira tijelu da je sito, kako pokazuje istraživanje.
“Već je prije dokazano da, kad smo umorni ili ne dobivamo dovoljno kvalitetnog sna, naši hormoni mogu stimulirati glad”, kaže Aggarwal i ističe: “Oni hormoni koji reguliraju susprezanje gladi i sitost mogu biti zbunjeni.”
Razine nesanice mogu utjecati na hipokampus, područje mozga u obliku potkove koje igra važnu ulogu u spajanju informacija iz kratkoročnog pamćenja u dugoročno pamćenje. Ako unos šećera i masnoća dovede do abnormalne aktivnosti hipokampusa, to može otežati izbjegavanje poriva prema nezdravoj hrani.
“Kad smo umorni, imamo tendenciju donositi manje racionalne, a više impulzivne odluke”, upozorava liječnica Maya Adam, direktorica Centra za zdravstvenu edukaciju sveučilišta Stanford.
Prema Aggarwal, žene imaju veći rizik od pretilosti i poremećaja spavanja zbog nekoliko faktora, uključujući hormonalne promjene prije i poslije trudnoće. Životne faze poput trudnoće, menopauze i ostalih situacija koje mogu uzrokovati trajniji stres vode do prejedanja i poremećaja sna. Da bi se pokušalo ispraviti prehrambene navike i poboljšati kvalitetu sna, važno je shvatiti povezanost između te dvije stvari.
Ono što također pomaže je uvođenje “dobre higijene spavanja”, kako je naziva Aggarwal. To uključuje osiguravanje toga da je prostorija u kojoj spavate zamračena i dovoljno hladna te da vam ne smetaju zvukovi i svjetla izvana te svjetlo s ekrana vašeg mobitela.
Također možete probati i sa svojevrsnom rutinom pred spavanje koja bi uključivala meditaciju, opuštajuću kupku ili isključivanje mobitela prije odlaska u krevet. Naravno, i kvalitetnija prehrana može poboljšati san.
“San nije luksuz. To je osnovna ljudska potreba i neophodan dio zdravog životnog stila”, pojašnjava Adam i zaključuje: ”Povezujući kvalitetu našeg sna s kvalitetom namirnica koje konzumiramo, ovo istraživanje podcrtava koliko je važno naći dovoljno vremena za san u našim prezaposlenim životima.”