Što je sindrom “mrtve stražnjice” i kako znati patite li od njega?

Ljudi koji pate od sindroma mrtve stražnjice osjećaju kao da taj dio tijela ‘zaspe’. To se još naziva i parestezija, a prati ga nenormalan osjet koji se osjeća u tijelu zbog kompresije ili iritacije živac.

Dugotrajno sjedenje i manjak kretanja loše je po zdravlje i može biti poticaj za razvoj mnogih bolesti poput dijabetesa. No, postoji jedna nuspojava dugotrajnog sjedenja kada stražnjica jednostavno ‘zaspe’, a zove se glutealna amnezija ili ‘sindrom mrtve stražnjice’. To je stanje koje nastaje kada se srednji stražnjični mišić upali te prestane normalno funkcionirati.

Uzrokuje ga predugo sjedenje. To može rezultirati bolovima u kukovima i u donjem dijelu leđa te problemima s gležnjevima.

– Razna istraživanja su pokazala kako je za ljudsko tijelo puno kvalitetnije prekinuti smjenu od osam sati na poslu i odraditi kraći trening nakon četiri sata s ciljem aktivacije mišića i poticanje cirkulacije, nego sjediti 8 sati na poslu, još nekoliko u autu i onda otići na duži trening – savjetuje fizioterapeut Gianino Budimir Bekan.

– Naše tijelo je adaptivno te upija obrasce kretanje, a kod dugotrajnog sjedenja mi našem mozgu sugeriramo da nam glutealni mišići ne trebaju, te se naš mozak kroz cijelu evoluciju služi principom: koristi ili izgubi – tvrdi.

Ljudi koji pate od sindroma mrtve stražnjice osjećaju kao da je taj dio tijela ‘uspavan’. To se još naziva i parestezija, a prati ga nenormalan osjet u tijelu zbog kompresije ili iritacije živaca. Simptomi parestezije mogu varirati od blagih do težih te mogu biti prolazni ili dugotrajni. Primarni izvor stanja je neaktivnost, a svakodnevno sjedenje satima povećava rizik za razvoj tog sindroma.

– Jednostavne vježbe koje možemo koristi u pauzama od posla su penjanje uza stepenice, a dvije stepenice u jednom koraku potaknut će još bolju aktivaciju – savjetuje Bekan te dodaje kako je dobro i uzdizanje na stolcu te klasične vježbe poput čučnja i iskoraka, ali je pritom upitna mogućnost izvedbe na radnom mjestu.

Dobra vježba je i zadržavanje u položaju polučučnja jer se time statično aktiviraju stražnjični mišići.

– Svaku od navedenih vježbi potrebno je provoditi u trajanju od jedne minute – kaže te dodaje ukoliko ni te vježbe ne daju rezultat potrebno je napraviti Neurokinetic terapiju (NKT), kako bi resetirali uspavane mišiće.

Kako bi smanjili rizik od pojave sindroma mrtve stražnjice postoje i vježbe koje je moguće izvoditi kod kuće.

1. Skok iz čučnja
Nogama stanite malo šire od širine ramena. Čučite pod kutem od 90 stupnjeva. Iz stog položaja skočite u zrak i vratite se u položaj čučnja.

2. Bočni koraci s trakama
Gumenu traku za vježbanje postavite malo iznad gležnjeva. Savijte koljena u blagi čučanj. Hodajte bočno deset koraka ulijevo pa udesno.

3. Bočni iskorak
Stanite uspravno, zatim iskoračite s lijevom nogom sa strane tako da se koljeno savije pod kutem od 90 stupnjeva. Desna noga neka ostane ravna uz pod. Ponovite vježbu i s desnom nogom.

Ako dugo sjedite i počnete osjećati trnce, ustanite i prošetajte. Brza šetnja ili penjanje stepenicama vratit će stražnjične mišiće u normalni rad.

IZVOR: 24SATA.HR