Sedam stvari koje mogu uzrokovati anksioznost, a da toga niste ni svjesni

Simptomi anksioznosti mogu prevladavati od svakakvih – nervoza, strah, panika, znojenje, ubrzani rad srca. Sve to može biti i nešto privremeno, ali može doći i do točke kad prijeđe granicu te tada utječe na sposobnost osobe da funkcionira normalno u svakodnevnom životu. To znači da anksioznost može eskalirati do te mjere da osoba nije u stanju samostalno raditi svoj posao, obavljati kućanske poslove, ili se brinuti za sebe ili voljene osobe. Okidači anksioznosti različiti su za svakoga, a pravovremenim reagiranjem mogu se spriječiti teže posljedice.

Osjećaj da nešto ne valja s vama

Stalno razmišljate o tome da s vama nešto ne valja i da ste bolesni, a upravo iz toga može proizaći anksioznost. Za health.com stručnjaci kažu da fizički simptomi mogu izazvati potpuni anksiozni poremećaj ako briga ometa svakodnevno funkcioniranje. Ovdje svakako valja spomenuti da i ubrzani rad srca, hiperventilacija, znojenje i osjećaj slabosti spadaju u tu kategoriju.

Pročitajte: 5 knjiga koje će vam pomoći da vi kontrolirate anksioznost, a ne ona vas

Briga za vaše najdraže

Za neke ljude anksioznost ne dolazi od brige o sebi, već od brige što se može dogoditi njihovim voljenima, djeci, bliskim članovima obitelji ili prijateljima.

Nedostatak sna

San je veliki okidač i bitna stavka svakog zdravlja. Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, odrasli bi trebali imati najmanje sedam sati kvalitetnog sna dnevno. Jer upravo i nedostatak sna utječe na pogoršanje anksioznosti. S godinama je otkriveno da razina tjeskobe raste nakon noći nespavanja. Američko udruženje za anksioznost i depresiju ističe da nedostatak sna može uzrokovati tjeskobu, ali anksioznost može uzrokovati probleme sa spavanjem. Dr. McCann ističe da kad ljudi ne spavaju, postaju puno više osjetljivi na učinke tvari koje izazivaju tjeskobu, poput kofeina i drugih stimulansa.

Kofein i stimulansi

Susan Bowling, PsyD, psihologinja u Centru za zdravlje žena Cleveland Clinic, rekla je za health.com kako neke studije pokazuju da konzumacija više od 200 miligrama kofeina može povećati vjerojatnost tjeskobe i napadaja panike kod ljudi osjetljivih na to. “Prirodni učinci kofeina stimuliraju niz osjeta, kao što su brže lupanje srca, zagrijavanje tijela, povećanje brzine disanja – sve ono što oponaša tjeskobu”.

Pročitajte: Migrene, anksioznost, Alzheimerova bolest: Zašto je ženski mozak osjetljiviji od muškog?

Stalno ste na dijeti

Želite smršavjeti i stalno ste na dijeti iako znate da nije previše zdrava? Ako se ne hranite dobro, nećete se ni osjećati dobro, a loša prehrana itekako utječe na mentalno zdravlje. Nedavna istraživanja pokazuju da konzumiranje puno obrađenih ugljikohidrata može povećati rizik od anksioznosti. Istraživači misle da bi to moglo biti zbog ponovljenih i brzih promjena razine glukoze u krvi.

Strah od odvajanja od voljene osobe

Odvajanje od voljenih osoba isto može biti okidač anksioznosti, i to kod djece i adolescenata, ali i odraslih. Nacionalni institut za mentalno zdravlje ističe da se takve osobe često brinu hoće li se nekakva vrsta štete dogoditi tim osobama dok su razdvojeni, pa upravo zato izbjegavaju bilo kakvo razdvajanje.

Zabrinutost zbog ekoloških katastrofa

Ekstremne klimatske promjene događaju se sve češće te premda su ljudi već navikli na njih, takvi događaji uzrokuju dosta stresa i tjeskobe. Takva tjeskoba poznata je kao eko-anksioznost, novi pojam koji se nametnuo kao rezultat promjene koje se događaju u prirodi i oko nas i toga kako utječe na osobu. Pandemija virusa COVID-19 dovela je i do stvaranja novog pojma: koronafobija. Tijekom pandemije, istraživači su uvidjeli da su brige povezane s virusom COVID-19 dovele do veće razine tjeskobe.