Kopenhagen nudi garanciju kvalitete života onima koji presele u Dansku
To se zove samopouzdanje! Metropolitansko područje Kopenhagena najavilo je kampanju za "garanciju kvalitete života" u što se mogu učlaniti novoprid...
Premda većinu vremena provodimo u zatvorenom prostoru, naša želja za povezivanjem s prirodom zapisana je u našem DNK-u. Za naše pretke, priroda je bila izvor hrane, odjeće, skloništa i drugih potrepština. Tisućama godina kasnije, sve naše potrebe možemo zadovoljiti na asfaltu, ali je veza između prirode i čovjeka ostala ugrađena u našu psihu. Čak i nakon izgradnje urbanih krajolika i stvaranja novih životnih okruženja, još uvijek žudimo što više svojih slobodnih trenutaka provoditi u zelenim oazama. Ne odlazimo u prirodu zbog potrage za hranom, već tamo tražimo utočište za svoju dušu i um. Nažalost, za to nemamo puno vremena jer većinom smo unutar četiri zida – i tu na scenu stupa biofilni dizajn.
Koliko god uživali boraviti u prirodi, gotovo 90 posto vremena provodimo unutar četiri zida (prema istraživanju “National Human Activity Pattern Survey” iz 2001.), u prostorima koje je stvorila ljudska ruka pokorivši prirodu. Umjetni izvori svjetlosti, zrak iz klimatizacijskih uređaja, zatamnjena stakla prozora, namještaj od sintetičkih materijala… sve nas to razdvaja od prirodnog ljudskog staništa.
Rastući je broj dokaza koji potkrepljuju činjenicu da otuđenost od prirode negativno utječe na naše fizičko i mentalno zdravlje. Brojni stručnjaci smatraju da se iza velike količine stresa skriva upravo manjak doticaja s prirodom, odnosno naša neprilagođenost životu u urbanim sredinama. Njemački psihijatar dr. Andreas Meyer-Lindenberg, primjerice, otkrio je da se mozak stanovnika gradova, u usporedbi s ljudima koji žive na selu, ne nosi dobro sa stresom, odnosno da stresne situacije (kojima su ljudi u gradovima neprestano okruženi) građane čine još napetijima. S druge strane, obilje je dokaza, koje ste možda i sami primijetili, da boravak u prirodi smiruje, poboljšava imunitet, puni energijom, popravlja raspoloženje, povećava produktivnost i kreativnost.
Povratak prirodi i bez napuštanja asfalta nudi biofilni dizajn – uređenje interijera i eksterijera po mjeri čovjeka. Ova vrsta arhitekture i uređenja uključuje, između ostalog, zgrade koje svojim oblikom podsjećaju na školjke, kuće koje se rotiraju prateći dnevno svjetlo, stanove s balkonima koji nalikuju mini džunglama i domove koji potiču stanare na uzgajanje vlastite hrane pa čak i na proizvodnju meda.
Kamen temeljac biofilnog dizajna vjerojatno je postavio slavni arhitekt Frank Lloyd Wright svojim savjetom: “Proučavajte prirodu, volite prirodu, ostanite blizu prirode. Nikad vas neće iznevjeriti.” Svoju je filozofiju materijalizirao u strukturama koje su oduvijek bile u skladu s čovjekom i okolišem, a koje je nazivao “organska arhitektura”. Njegov je princip prerastao u pokret iz kojeg se rodio biofilni dizajn. Posljednjih godina sve je popularniji jer zahvaljujući njemu možemo obnoviti i sačuvati svoju iskonsku vezu s prirodom. “Biofilni dom je oaza i utočište za suvremenog čovjeka nakon napornog i stresnog dana”, definirala je ukratko Nataša Komljenović, arhitektica i stručnjakinja za biofilni dizajn. Zar ne žudimo svi za tim, za stvaranjem komadića raja u hektičnim životima na asfaltu?
Ako se pitate zašto biste trebali razmisliti o (pre)uređenju vašeg doma i/ili ureda u skladu s biofilnim postulatima (više pročitajte ispod), ovo su neki od beneficija koje možete primijetiti. Primjena načela biofilnog dizajna može poboljšati vaše fizičko i mentalno zdravlje. Primjerice, više sunčeve svjetlosti u vašem domu može pomoći uravnotežiti vaš cirkadijalni ritam, a korištenje prirodnih materijala i okruživanje biljkama znači udisanje manje toksina. Unošenje prirode u dom donosi i mentalne blagodati u obliku smanjenja stresa, poboljšanja raspoloženja, povećanja produktivnosti i kreativnosti te smanjenja simptoma poremećaja manjka pozornosti. Osim toga, ako ste bolesni, kao što je pokazalo istraživanje švedskog profesora arhitekture Rogera Ulricha, dom uređen u skladu s biofilnim dizajnom može ubrzati vaše ozdravljenje.
Pitate se otkud krenuti? Možda je dovoljno da nabavite nekoliko zelenih lončanica, uokvirite fotografiju koju ste snimili na planinarenju ili jednostavno otvorite prozor kad kiša pada.
1. Otvorite prozore. Dokazano je da sunčevo svjetlo poboljšava raspoloženje, produktivnost i kvalitetu sna. Ako nemate puno prozora, razmislite o korištenju krovnih prozora ili transparentnih zavjesa.
2. Okružite se biljkama. Sobne biljke sjajan su način kako unijeti dašak prirode i poboljšati kvalitetu zraka u svome domu.
3. Upotrijebite prirodne materijale. Prirodni materijali kao što su drvo, kamen i koža mogu pomoći u postizanju opuštajuće atmosfere u vašem domu.
4. Unesite element vode. Zvuk vode koja žubori djeluje umirujuće i smanjuje stres. Možete dodati malu, kućnu fontanu u dnevni boravak ili napraviti malo jezero u vrtu.
5. Koristite biofilne uzorke i teksture. U dekoriranju, koristite zidne tapete s dizajnom nadahnutim prirodom, prostirke sa životinjskim uzorcima ili tkanine s uzorkom lišća.
6. Obojite zidove u umirujuće boje. Boje iz prirode, poput plave, zelene i smeđe, mogu pomoći u stvaranju relaksirajuće atmosfere u vašem domu.
7. Posegnite za prirodnim mirisima. Mirisi snažno utječu na naše raspoloženje i dobrobit. Odaberite difuzore mirisa ili aromalampe s prirodnim eteričnim uljima, poput lavande, eukaliptusa ili čempresa.
8. Osmislite prostor za aktivnost. Biofilni dizajn nije samo uključivanje prirodnih elemenata u vaš dom, riječ je i o stvaranju prostora koji potiče na kretanje i aktivnost. To može značiti da u vrtu osmislite stazu za šetnju, u kući napravite zid za penjanje ili opuštajući kutak za vježbanje joge.
Foto: Kirk Thornton/Unsplash, Pexels