Što je zapravo presudno za bolje pamćenje?

Znanstvenici su skenirali mozak više od 330 odraslih ispitanika i sugerirali im da odrade testove učenja i pamćenja. Otkrili su da oni s većim hipokampusom, dijelom mozga koji služi kao središte za pamćenje, nisu nužno bili bolji na testovima.

Dosadašnja istraživanja pokazala su da se hipokampus smanjuje s godinama i može biti povezan s gubitkom pamćenja kod starijih i ljudi s Alzheimerovom bolešću. No ova studija je utvrdila da je količina posebne vrste bijele tvari, koja se zove limbička bijela tvar, presudna za bolje pamćenje.

Studija iz 2004. godine pokazala je da veličina hipokampusa nema veze s kvalitetom pamćenja kod starijih ljudi, a ovo je prvo istraživanje koje je objasnilo zašto.

Dr. Andrew Bender, autor studije objavljene u medicinskom časopisu Cerebral Cortex, ističe da treba promatrati povezanost hipokampusa i ostatka mozga. On je zajedno sa stručnjacima iz Mađarske i Njemačke radio na skeniranjima mozga koje je otkrivalo veličinu hipokampusa i ispitivalo bijelu tvar.

Bijela tvar nalazi se u centru mozga, a prepuna je živaca koji prenose poruke po cijelom organu u obliku električnih signala. Razlikuje se od sive tvari koja se sastoji od ostalih vrsta stanica poput krvnih žila.

Ljudi u studiji su testirani tako da su morali poslušati 15 riječi i zapisati onoliko koliko su se poslije mogli sjetiti. Napravili su test pet puta kako bi znanstvenici kroz ponavljanje mogli vidjeti koliko su ljudi dobro učili.

Dr. Bender i kolege pokušali su pronaći vezu između toga kako su ljudi brzo učili riječi, veličine njihova hipokampusa i bijele tvari. Otkrili su da samo oni koji imaju i veći hipokampus i više bijele tvari uče brže od ostalih.

Podaci bi mogli pomoći liječnicima da ranije uoče Alzheimerovu bolest kod ljudi. To je najčešći oblik demencije i progresivna bolest koja uništava sposobnost pamćenja i razmišljanja, a u konačnici i sposobnost obavljanja čak i jednostavnih zadataka.

Foto: sergio souza / Unsplash

IZVOR: 24SATA.HR