Zdravi trendovi: Ove tri namirnice svi će koristiti u 2025. godini
Zdravlje i prehrana postali su ključni fokus našeg života, a interes za prirodnim dodacima i inovativnim proizvodima raste iz godine u godinu.S...
Samopouzdanje je jedan od termina s kojim se danas često susrećemo. Postoji cijeli jedan pokret koji se bavi ovom temom, a o njoj se progovara putem knjiga za samopomoć, brojnih članaka pa i instagramskih captiona.
Problem samopouzdanja možemo definirati kao grupu problema pojedinca, a oni se najčešće tiču – vjere u vlastite sposobnosti, postavljanja granica te udovoljavanja drugima, pretjerane samokritičnosti, osjećaja odbačenosti i bezvrijednosti te neprepoznavanja vlastite uloge u svijetu. Čitajući ovu listu, zasigurno ste se prepoznali u nekim od tih “uloga”. Svi smo mi ponekad izgubljeni, svi se ponekad osjećamo loše u svojoj koži, no velik je problem pristupa sebi samima u tim trenucima.
Klinički psiholog Joe Oliver naglašava kako su se psiholozi pri istraživanjima vezanim za samopouzdanje uvijek bazirali na tome kako ga povećati i to na krive načine – što često dovodi do narcizma, bespotrebnog uspoređivanja i neshvaćanja s drugim ljudima. Jednostavnije rečeno, ljudi koji imaju problem s navedenim stvarima rade krivi korak u pronalasku rješenja. Ako vam se ikada dogodilo da se osjećate nedovoljno dobrima, zasigurno ste sami sebi ponavljali da niste dovoljno vrijedni te da trebate nešto učiniti po tom pitanju. Takav pristup, na čuđenje mnogih, zapravo odmaže u cijeloj toj priči o samopouzdanju.
Rješenje leži u osjećaju ispunjenosti, sreće i povezanosti s drugim ljudima. No ponovno se postavlja pitanje kako doći do takvog stanja. Prije svega, ono što morate učiniti kako biste se osjećali ispunjenije jest biti nježniji prema sebi i prihvatiti se sa svim “manama” koje vidite u sebi i na sebi. Ne možete graditi samopouzdanje ako se niste prihvatili. U redu je ne znati stvari, u redu je proživljavati zastoj, no morate biti svjesni da je to samo zastoj, obična prepreka, a ne trajno stanje. Neprestanim naglašavanjem vlastitih “mana i neuspjeha” te pretjeranom kritičnošću možete zapasti u toksični odnos sa sobom samima.
Svi smo ranjivi, svi imamo slabosti i svi imamo teške životne periode, a to nas ne čini manje vrijednima. Suprotno od toga, naša nas ranjivost može povezati s drugim ljudima. Zapitajte se kakvi želite biti i tko je dobar primjer drugim osobama. Je li to onaj tko prikazuje samo lijepe dijelove svog života i nikome ne dozvoljava da ga vide za vrijeme loših dana? Ili je to osoba koja si dozvoljava osjećati se loše, biti ranjiva te iz te ranjivosti naučiti i stvarati?
Foto: Giulia Bertelli/Unsplash