“No buy 2025.” daleko je najbolji viralni izazov dosad
Nakon što smo godinama na društvenim mrežama svjedočili sadržaju poput golemih haulova s desecima pomodnih odjevnih komada, viralnim kozmetičkim pr...
Danas istaknuta aktivistica i borac za prava životinja, glasnogovornik modernog vremena, Brigitte Bardot je tijekom pedesetih i šezdesetih godina predstavljala ultimativnu stilsku ikonu i jednu od najljepših žena svijeta fotografiranu baš na svakom koraku. Brigitte je u ambijentu poslijeratne Francuske zauvijek izmijenila lice mode i ženstvenosti.
Uz prepoznatljivi eyeliner za pomalo drzak mačkasti izgled očiju, divlje plave kose, u jednostavnim balerinkama ili potpuno bosonoga, u bikiniju ili kasnije dubokoj pencil suknji i jednostavnom džemperu, naizgled nezainteresirana za modu i sve društvene obzire, ona je snažnije od svih drugih ljepotica oblikovala novi izraz u kojem je oslobodila žene da stilove, baš kao i život konzumiraju na način na koji same požele. Oslobođena svih društvenih stega, nestvarno lijepa, Brigitte je filmom “I Bog stvori ženu” napravila najvažniju prekretnicu u francuskoj kinematografiji. Scena u kojoj pleše raskopčane suknje i potpuno bosonoga predstavlja trijumf nad životom i sudbinom i, na kraju krajeva, ikonični moment u povijesti francuskog filma.
Kada se pojavila na naslovnoj stranici časopisa “Elle”, imala je jedva 15 godina i odmah je postala uzor za cijelu dolazeću generaciju. Prije nje, modni svijet Francuske nije u dovoljnoj mjeri otvarao svoja vrata za tinejdžerice i mlade žene sposobne, interpretirajući stilove, okretati nove stranice ljepote i ženstvenosti. Na jednoj strani postojale su djevojčice odjevene po receptu svojih majki, na drugoj dame s rukavicama, žene sofisticirane i elegantne na način na koji to znaju i mogu samo Francuskinje. Brigitte Bardot nije igrala po zadanim pravilima. Tijekom godina postala je inspiracija za brojne modne dizajnere, a bila je izabrana i za prvo zaštitno lice Marianne, postajući simbol konačno slobodne Francuske.
Provodila je bosonogi život u Saint-Tropezu, pretvorivši ga u sljedeću modernu destinaciju za odmor bogatih i slavnih. Tijekom Filmskog festivala u Cannesu, uslikana je u bikiniju toliko puta da je pridonijela njegovoj nevjerojatnoj popularizaciji. Postala je inspiracija legendarnog umjetnika Andyja Warhola, a susrela se i s veličanstvenim Picassom. Balerinke je ravno s pozornice iznijela na ulicu, a capri hlače lansirala do modnih vrhova. Jean-Claude Jitrois, koji je odijevao glumicu tijekom osamdesetih, opisao je njezin jedinstveni stil kao chic-destroy.
Ove jeseni, dugoiščekivana knjiga “Brigitte Bardot: My Life in Fashion” dolazi kao još jedna potvrda statusa ikone koji je Brigitte ostvarila kao neprolazna inspiracija na filmu i u modi. Autor je Henry-Jean Servat, jedan od rijetkih novinara koji je tijekom godina ostvario blizak odnos s glumicom i ovog puta donosi ekskluzivni uvid u način na koji je Brigitte pokrenula jednu od najblistavijih modnih revolucija. Osim njezinih najlegendarnijih pojavljivanja, od balerinki do gipsy haljina, knjiga traga za kontekstom sadržanim u ovim potpuno revolucionarnim komadima kao i načinom na koji ih je Brigitte plasirala ravno u mainstream.
Jasno je, u modnom, baš kao i u filmskom svijetu, njezina ostavština je vječna. U svim vremenima, Brigitte Bardot ostaje neprolazna inspiracija i vječna ikona slobode i uživanja, prkosa i neprolazne ljepote.