Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Vitamin C poznat je kao imuno-nutrijent koji ima brojne važne uloge: pomaže funkciju tjelesnog obrambenog sustava, a neophodan je i u sintezi kolagena.
Vitamin C pomaže u apsorpciji željeza, a time i u formiranju crvenih krvnih stanica, pretvara folnu kiselinu u aktivni oblik, djeluje kao antihistaminik te tako olakšava simptome alergija.
Najbolje je kombinirati unos vitamina C hranom i iz dodataka prehrani. Dnevno preporučena doza vitamina C iznosi 80 mg/dan. Smatra se da je pušačima potrebno dodatnih 35 mg/dan zbog pojačanog oksidativnog stresa i drugih metaboličkih razlika. Najveća dopuštena količina unosa vitamina C je 800 mg dnevno.
Dodaje da se, prema preporukama stručnjaka s Linus Pauling Institutea, najbolja iskoristivost vitamina C postiže u dozi od 200 do 400 mg. U toj dozi postiže se najbolje zasićenje stanica vitaminom C te se stoga uzimanje doza viših od 500 mg odjedanput smatra beskorisnim, jer će se veći dio vitamina C izlučiti iz organizma. No to ne vrijedi za pripravke s postupnim otpuštanjem.
Kod nekih ljudi javlja se proljev nakon što uzmu tek nekoliko grama dnevno, dok se kod drugih ne javljaju nikakve smetnje i ako uzimaju deseterostruko više doze. Izrazito visoke doze mogu biti “otimači” bakra iz organizma, a poznato je da je bakar esencijalni nutrijent. Stoga je ljudima koji uzimaju izrazito visoke doze vitamina C preporuka da pritom osiguraju i odgovarajući unos bakra.
Nutricionistica kaže da povišene doze vitamina C, jer on povećava apsorpciju željeza, trebaju izbjegavati ljudi koji imaju bolesti povezane s prekomjernim nakupljanjem željeza (hemokromatoza i hemosideroza).
Simptomi trovanja vitaminom C uključuju glavobolju, pojačano mokrenje, grčeve u donjem dijelu trbuha, proljev, povraćanje, vrtoglavicu i drhtavicu. S druge strane, simptomi manjka vitamina C su skorbut, slabost mišića, natečene desni, krvarenje desni, gubitak zuba, umor, depresija, potkožno krvarenje, lako nastajanje modrica, natečeni i bolni zglobovi, krvarenje iz nosa, sporo zacjeljivanje rana i anemija.
Povišen unos vitamina C može koristiti ljudima čija prehrana nije odgovarajuća, ljudima starije dobi, alkoholičarima, pušačima, ljudima koji uzimaju droge, boluju od AIDS-a, hipertireoidizma, tuberkuloze, ljudima pod stresom, onima koji se oporavljaju od operacije, imaju opekline ili rane, ljudima na dijalizi te izloženima zagađenjima iz okoliša.
Brojne studije proučavale su učinke dodataka prehrani s vitaminom C na prevenciju i liječenje prehlade. Jedno istraživanje pokazalo je da su ljudi koji su uzimali 500 mg vitamina C dnevno imali 66 posto niži rizik za pojavu tri ili više prehlade u petogodišnjem periodu u usporedbi s onima koji su uzimali 50 mg na dan vitamina C u obliku dodataka prehrani.
Nekoliko studija pokazalo je kako dodaci prehrani vitamina C snižavaju povišeni krvni tlak. Mala studija na ljudima s hipertenzijom pokazala je da uzimanje dodataka prehrani vitamina C od 500 mg/dan kroz šest tjedana snižava sistolički krvni tlak.
Još jedna studija u koju su bili uključeni ljudi s povišenim krvnim tlakom pokazala je da dnevno uzimanje dodataka prehrani vitamina C od 500 miligrama rezultira sniženjem sistoličkog krvnog tlaka od devet posto nakon četiri tjedna, kaže nutricionistica, doc. dr. sc. Vranešić Bender.
Rizik smrti od srčanožilnih bolesti 42 posto je niži u muškaraca i 25 posto niži u žena koji su uzimali više od 50 mg/dan vitamina C putem hrane i redovito uzimali dodatke prehrani s vitaminom C, s ukupnim unosom vitamina C od oko 300 mg/dan, pokazala je epidemiološka studija NHANES I.
Unos vitamina C u količini većoj od 359 mg/dan prehranom, uz dodatni unos dodacima prehrani ili samo unos putem dodataka, povezan je s 28-postotnim smanjenjem rizika od koronarne bolesti srca, pokazale su studije.
IZVOR: 24sata.hr