Bruksizam je simptom stresa koji uništava zube. Kako stati na kraj škrgutanju zubima tijekom noći?

Bruksizam je simptom stresa koji uništava zube, a prema nekim istraživanjima, od početka pandemije postao je naš sve češći “suputnik” tijekom noći. Donosimo sve što trebate znati o ovom stanju i kako mu stati na kraj

Velika je vjerojatnost da ćete iskusiti bruksizam (škripanje zubima) u nekom trenutku svog života. Kako to znamo? Čak 85-90 posto ljudi probudilo se u jednom periodu svog života sa simptomima škripanja, tj. škrgutanja zubima, koji uključuju bolove u čeljusti, glavobolju ili povećanu osjetljivost zubi. Ako ste jedni od njih, niste jedini i, bez obzira na to spavate li s plastičnom udlagom u ustima koja štiti zube ili ne, žene u 20-ima i 30-ima najviše su ugrožene.

“Već dugo patim od bruksizma”, kaže nam 32-godišnja influencerica Ivana Pirizović. “Primijetila sam da sav stres zadržavam u čeljusti, pa se moja briga oko tog problema svodi na prevenciju trošenja zuba, u obliku relaksacijske udlage tijekom noći, ali i osvještavanja kad i u kojim situacijama tijekom dana stišćem zube.”

Za one koji nisu upoznati s ovom neobičnom tegobom, definira ga stomatolog Filip Kolenko: “Bruksizam je poremećaj parafunkcijskih kretnji stiskanja i škripanja zubima.” Najčešći simptom bruksizma je, kako dodaje zagrebački stomatolog, trošenje zuba, a može biti praćeno i ostalim simptomima poput preosjetljivosti zuba, škljocanja čeljusnog zgloba i glavobolje. Sumnjate li na bruksizam, odlazak stomatologu trebao bi potvrditi ili otkloniti vašu sumnju.

Uzroci nastanka bruksizma još uvijek nisu dovoljno razjašnjeni, ali se uglavnom, kako kaže dr. Kolenko, pripisuju stresu i anksioznosti te potisnutim emocijama kao što su bijes, ljutnja i frustracija. Australski holistički stomatolog Steven Lin smatra da bruksizam još može upućivati i na problem dišnih putova (osobito kod mršavijih žena) jer, zbog prirode njihove građe, imaju uže dišne putove koji ne dostavljaju kisik tijelu na način na koji bi trebao.

Bruksizam – postoji li rješenje?

Kako se točni razlozi razvoja bruksizma ne znaju, liječenje bruksizma predstavlja velik izazov. “Pacijentima najčešće savjetujemo terapiju okluzijskom udlagom koja zaustavlja štetno djelovanje bruksizma”, navodi dr. Kolenko pojašnjavajući da udlaga, koja se koristi tijekom noći, opušta žvačno mišićje, pozicionira kondil u terapijski položaj te štiti zube i zubno meso.

Na temelju specifičnih simptoma i stresora, stomatolog za liječenje može predložiti i lijekove koji služe za opuštanje mišića čeljusti ili antidepresive kako biste se lakše nosili sa stresorima koji uzrokuju škripanje zubima.

Noviji pristup liječenju bruksizma jest uporaba botoksa, istog onog koji se koristi i u pomlađujuće svrhe. “Pokazalo se da botoks značajno smanjuje učestalost boli i bruksizma tijekom spavanja u usporedbi s placebom ili konvencionalnim načinima liječenja (bihevioralna terapija, okluzalne udlage i lijekovi). Razrijeđena otopina botulin toksina djelomično paralizira mišiće masseter i temporalis, čime se smanjuje njihova sposobnost snažnog stiskanja i škripanja čeljusti, dok istodobno zadržavate dovoljno mišićnih funkcija za normalne aktivnosti kao što su govor i jelo”, opisuje dr. Kolenko ističući da učinak može trajati oko tri mjeseca.

Terapiju botoksom isprobala je i naša sugovornica Ivana Pirizović, koja kaže da joj je dosta pomogla, ali kako je njegovo djelovanje limitirano, na raspolaganju voli imati i druge, prirodne opcije: “Meditacija i vježbe disanja, kao i tehnike opuštanja uvelike mi pomažu, a otkrila sam da gua sha masaža, kao i bukalna masaža lica također pomažu u olakšavanju boli i opuštanju mišića čeljusti.”

Nažalost, ništa od navedenog nije čarobni eliksir uz koji će vaš problem škripanja zubima čarobno nestati. Većina metoda – i medicinskih i holističkih – djeluje na ublažavanje simptoma. Za oslobađanje od tegobe, potrebno je otkriti i pozabaviti se temeljnim uzrokom bruksizma koji je individualan.

Holističke metode ublažavanja bruksizma 

Donosimo nekoliko holističkih metoda koje vam mogu pomoći ublažiti simptome bruksizma i stati na kraj škripanju zubima.

Pravilno disanje

“Stjecanje navike disanja kroz nos, duboko dijafragmom (trebao bi vam se širiti trbuh umjesto prsa), može vam pomoći bolje disati noću”, piše funkcionalni stomatolog dr. Steven Lin u svojoj knjizi The Dental Diet. “Pravilno disanje zahtijeva pravilno držanje vašeg jezika na nepcu, s vrhom odmah iza prednjih zuba, čime se treniraju mišići vrata i grla koji pružaju podršku dišnim putovima. Duboko i smireno disanje dok spavate, za razliku od kratkih, plitkih udisaja, dostavit će kisik mozgu i spriječiti okidač reakcije gušenja.”

Vježbanje jezika

Vježbanje jezika za zadržavanje položaja u mirovanju na vrhu nepca može pomoći mišićima da ostanu aktivni noću. “Držite jezik iza stražnje strane zuba, gurnite ga prema gore (uključujući strane i stražnji dio jezika) i držite tri minute”, predlaže dr. Lin savjetujući da ponavljate vježbu dva puta dnevno.

Prehrana

Konzumacijom prerađene ili visokoprerađene hrane uskraćujemo čeljusti “vježbanje”, koje je, kako ističe dr. Lin, nužno u održavanju zdravlja dišnih putova. “Dajte prednost tvrdoj, vlaknastoj i cjelovitoj hrani kao što su sirovo povrće, orašasti plodovi i sjemenke te meso s kostima. Usredotočite se na žvakanje hrane jednako s obje strane usta kako bi zglobovi radili ravnomjerno i smanjili upalu”, savjetuje stomatolog.

Samomasaža

Masažu čeljusti najbolje je prakticirati pod tušem jer će vam topla voda teći niz lice omekšavajući to područje. “Vrhovima prstiju nježno pritisnite mišiće čeljusnih zglobova sa svake strane lica i nježno masirajte radeći male krugove”, savjetuje dr. Steve Mocrae.

Meditacija

Endodontica dr. Varayini Yoganathan navodi da su i tehnike opuštanja kao što su meditacija, duboko disanje, masaža i uporaba eteričnih ulja siguran i potencijalno učinkovit način liječenja bruksizma jer smanjuju razinu stresa.

Foto: Sergii Gnatiuk/iStock via Getty Images Plus, Pexels