“No buy 2025.” je daleko najbolji viralni izazov dosad
Nakon što smo godinama na društvenim mrežama svjedočili sadržaju poput ogromnih haulova s desetcima pomodnih odjevnih komada, viralnim kozmetičkim ...
"Što mi više rastemo i razvijamo se, u konačnici je bolji i projekt koji klijent dobiva."
Arhitektica i direktorica arhitektonskog ureda METAR MILIMETAR Tatjana Liktar Elez dobitnica je niza nagrada na području arhitekture, a vlastitu je tvrtku osnovala kako bi “svoj posao iz snova radila na svoj način”.
S ovom smo cijenjenom stručnjakinjom razgovarali o karijeri, vlastitom poslovanju, radu na sebi najvažnijim lekcijama.
Prije ulaska u poduzetništvo smatrala sam da je ključno steći što više iskustva iz struke, no pokazalo se da poduzetništvo traži i cijeli niz drugih znanja i sposobnosti, koja nas ne uče na faksu. Da sada ponovno krećem, svakako bih puno prije potražila pomoć mentora ili našla edukacije iz komunikacije, menadžmenta na projektima, prodaje i slično.
Smatram da bez rada nema rezultata ni napretka, međutim, jednako je važno i raditi na sebi te se educirati da bismo jasnije definirali svoje ciljeve i smisleno radili na njihovom ostvarenju. Što mi više rastemo i razvijamo se, u konačnici je bolji i projekt koji klijent dobiva. Također, bitno je učiti od drugih struka jer iz tuđih primjera vidimo da su procesi, ali i pogreške u poduzetništvu slične bez obzira na struku.
Ljubav prema arhitekturi i kreativnost moje su najveće vrline. Volim tražiti kreativna rješenja za projekte u kojima sudjelujem. U svakom projektu istražujem brojne varijante i skice prije nego što pred klijentom predstavim konačnu ideju. Drugim riječima, klijent vidi samo “vrh sante leda” uloženog truda i rada. Uz kreativnost, svakako bih istaknula da treba razvijati vještinu komuniciranja – slušanja i razumijevanja želja klijenata kako bi to što radimo rezultiralo najboljim rješenjem za njihove potrebe.
Brojne teme trenutačno su aktualne ili bolje reći izazovne u arhitekturi. Sve je veći naglasak na održivosti i povratku prirodnim materijalima, a s druge strane rastu cijene gradnje i nema dovoljno izvođača koji bi izveli naše projekte.
Uz svakodnevno projektiranje, volim pisati i educirati druge o temama vezanima za arhitekturu. Dio sam autorskog tima koji je napisao dva priručnika za djecu o arhitekturi, a koji se koriste kao pomoćno nastavno sredstvo u osnovnim školama. Uz to, rado pišem članke za portale i časopise, pretežno o temama koje muče moje klijente, a vjerujem i druge koji kreću u gradnju.
Poslovno mi je u fokusu daljnji razvoj poslovanja i izrada kvalitetnih projekata. Uz to, nastojim imati dovoljno vremena za privatan život, kvalitetno vrijeme sa svojom djecom i suprugom, putovanja i druženja s prijateljima. Balans različitih dijelova života nije uvijek lako postići, ali trudim se.
Savjet koji dajem mojim klijentima jest da prije izrade projekta kuće definiraju svoje želje, što im je potrebno od prostorija, tko i kako će taj prostor koristiti, a u konačnici i koji budžet su spremni izdvojiti za gradnju kuće. To i njima i nama projektantima pomaže da znamo u kojem smjeru projekt ide i da nema predomišljanja kad je već sve gotovo.
Neke od karakteristika dobre obiteljske kuće, poput protočnosti prostora, dobre osvijetljenosti prirodnim svjetlom, povezanosti s vanjskim prostorom vječne su i ne bi trebale biti pitanje trenda. Trendove više pratimo u odabiru materijala, boja i namještaja, koji danas sve više idu u smjeru prirodnih materijala, reciklaže materijala i namještaja, korištenja lokalno dostupnih materijala i slično.
S jedne strane pratim razvoj novih materijala i tehnologija, a s druge mi je zanimljivo vidjeti kako se mijenjaju zahtjevi klijenata. Sve više klijenata traži tzv. future proof koncept kuće, što znači da se planira korištenje prostora na različite načine tijekom životnog vijeka vlasnika kuće. Naime, nemamo iste potrebe za prostorom ako smo sami, imamo djecu, kućni ured ili smo slabije pokretni u starosti.
Održiva gradnja podrazumijeva korištenje građevinskih materijala s neutralnim utjecajem na okoliš te racionalno korištenje energenata. Od 2018. godine sve nove zgrade u Hrvatskoj moraju zadovoljiti kriterij gotovo nulte energije – nZEB, što se postiže dovoljnom količinom izolacije, odabirom učinkovitih sustava grijanja i hlađenja, korištenjem solarne energije i slično.
Foto: PR