Četko Pastić je projekt koji ukazuje na ulogu oralnog zdravlja u ukupnoj kvaliteti života. Upoznajte ga

Karijes je lokalizirani, posteruptivni proces praćen smekšavanjem tvrdih zubnih tkiva i stvaranjem šupljine u zubu. Najčešća je bolest današnjice i najbolji je pokazatelj ukupnog stanja oralnog zdravlja. Istraživanja su pokazala kako napredne i bogate zemlje svijeta imaju manju pojavu karijesa, te se iz tog razloga pojava karijesa smatra i pokazatelj socijalnog i ekonomskog stanja države.

KEP indeks je pokazatelj koji Svjetska Zdravstvena Organizacija koristi još od 1938. godine kako bi se procijenila učestalost karijesa. Hrvatska je zemlja koja ima među najvišim KEP indeksom u EU. Jedino Bugarska ima veći KEP indeks u EU. Uzrok tome jest činjenica da se dječja i preventivna stomatologija od 1993. godine ne provodi kao sustavna i organizirana briga.

Kroz razna volontiranja tijekom studentskih dana osnivačica projekta “Četko Pastić” primijetila je kako su djeca i mladi nižeg socio-ekonomskog statusa i studenti skloniji pojavi karijesa u ranoj dječjoj i adolescentnoj dobi.

“Cilj nam je ukazati djeci i studentima na važnost održavanja oralne higijene, na povezanost karijesa i parodontoloških bolesti s raznim bolesti poput infarktnih stanja, Alzheimera, problema pri porodu i slično. Želimo studentima i djeci ukazati na važnost mliječnih zubi i potaknuti rani odabir liječnika dentalne medicine. Strah od liječnika dentalne medicine najčešći je strah u svijetu poslije straha od javnog nastupa te je naš cilj truditi se iskorijeniti ga od malih nogu. Želimo stvoriti naviku odlaska na redovite kontrole svakih šest mjeseci studentima i djeci. Planirane su radionice za djecu nižeg socio-ekonomskog statusa s interaktivnim predavanjima i igrama, pokazivanjem na modelima kako održati pravilnu higijenu, zatim pranje njihovih zubića, a uz pomoću plak relevatora ukazat će im se gdje ne četkaju dobro zube. Na kraju radionice nagrađuje ih se velikim poklon-paketima s potrepštinama za održavanje oralne higijene. Radionice za mlade studentice majke i trudnice koncentrirale bi se na upoznavanje o važnosti oralne higijene za dijete kao i za majke tijekom trudnoće, mogućnost hormonskih nuspojava na zubima i zubnom mesu i što činiti tijekom trauma i loma zuba kod djece pri igranju i slično. Plan nam je uspostaviti dobru komunikaciju i suradnju s ginekolozima i patronažnim sestrama. Studentima želimo ukazati na promjene koje se mogu desiti u usnoj šupljini tijekom stresnih perioda, stiskanje zubima, što i kako to spriječiti i kome se obratiti na vrijeme. Naš je cilj između ostalog ukazati studentima što najviše zanemarujemo tijekom studentskih dana u oralnoj higijeni i spremni smo odgovoriti na sva pitanja vezana za česte pojave afti, herpesa, krvarenja zubnog mesa i slično. Studentima želimo ukazati da ako imaju problema sa zubima tijekom studija a nemaju mogućnost odlaska doma u tom trenutku njihovom odabranom liječniku dentalne medicine, da smo mi (studenti dentalne medicine u Rijeci) tu i da nam se uvijek mogu javiti”, objašnjava Chiara Buić dr. med. dent.

Autori projekta očekuju da će uzastopnim provođenjem ovakvih radionica osvijestiti mlade majke o važnosti zdravih mliječnih zuba, o hormonalnim promjenama koje se manifestiraju tijekom trudnoće i tako smanjiti izrazito visok KEP indeks u Hrvatskoj. Studente žele osvijestiti o parodontološkoj bolesti i o tome kako krvarenje desni nije normalno, da većina razvijenih zemalja nemaju bake i djedove s protezama već sa svojim zubima i iskorijeniti mišljenje da su proteze sastavni dio starenja. Djeci nižeg socio-ekonomskog statusa žele pružiti edukaciju koju možda nisu imali doma te pravovremeno ih uputiti ortodontu i slično što će kroz dugi period provođenja projekta uvelike smanjiti troškove zdravstvenog sustava.

“Organizirane radionice bit će otvorene i besplatne za sve studente Sveučilišta te udrugama i školama s kojima smo dogovorili edukaciju. Ovaj projekt prvenstveno je osmišljen za osobe (prioritet na djecu) nižeg socio-ekonomskog statusa kojima oralna higijena, ni pravilni način izvođenja iste vrlo često nisu adekvatno ili nikako objašnjene. Smatra se da takva djeca moraju biti educirana o osnovama o zubima, načinu razvoja karijesa, pravilnoj prehrani vezanoj uz razvoj karijesa i parodontne bolesti, načinima izvođenja oralne higijene (sredstvima za oralnu higijena i njihovoj pravilnoj primjeni). Takva su djeca definitivno u lošijem položaju u odnosu na vršnjake, što se pretežno odnosi na manjak edukacije, sredstava za održavanje higijene zubi, manjak pridavanja važnosti redovitim pregledima kod doktora dentalne medicine što će sve kasnije rezultirati nastankom karijesa, parodontne bolesti, boli, daljnjeg izbjegavanja odlaska liječniku i na kraju bezubosti, koja se mogla izbjeći upućivanjem na važnost prevencije takvih stanja. Ovoj djeci nažalost, uz brojne probleme vezane uz novčano stanje, obiteljske probleme, probleme s ponašanjem i brojne druge koji se samo nižu jedan za drugim, oralna higijena nije na prvom mjestu, a ovaj projekt ovakva razmišljanja nastoji i može promijeniti i pomoći ovoj djecu barem u ovom aspektu njihova života. Studentice trudnice i majke još su jedan važan aspekt projekta. Naime, ovim je studenticama potrebno održati predavanja kojima se naglašava važnost zdravlja zuba. Kao prvo, brojne se hormonske promjene događaju u tijelu trudnica te one uz neadekvatno uklanjanje zubnog plaka mogu dovesti do gingivitisa, upale gingive koja će izrazito krvariti. Takve osobe će često zbog straha krvarenja, prati zube još manje, što će samo dovesti do pogoršanja stanja. Važno je trudnice upoznati sa svim zahvatima vezanima uz zube koje se bez straha tijekom čitave trudnoće mogu izvoditi. Druga vrlo važna komponenta jest edukacija o zdravlju zuba djeteta. Potrebno je poučiti o rastu zuba, komplikacijama koje se pritom mogu javiti, pravilnoj prehrani (ne uspavljivati dijete sa zaslađenim napitcima, i sl.), prestanku korištenja dude varalice nakon druge godine života i još puno toga. Projekt je orijentiran također na udruge koje rade s djecom i odraslima s posebnim potrebama. Naime u sklopu nekih sindroma poput trisomije 18, 13 i 21 dolazi do velikih promjena u zubalu i u kraniofacijalnih malformacija. Razne bolesti smanjuju manualnu spretnost pojedinaca (npr. dječja paraliza) te je naš cilj također educirati i takve osobe o pravilnom održavanju oralne higijene koji je posebno prilagođen njihovim potrebama”, rekla je Chiara Buić dr. med. dent.

PROJEKT U DOBA KORONAVIRUSA
“Zbog pandemije koronavirusa i posljedičnim lockdownom do kraja svibnja nismo bili u mogućnosti izvesti predviđene radionice stoga smo iste prebacili na početak akademske godine. Jedina uspješna radionica nam je bila 23. prosinca u Vodnjanu u Centru za Rehabilitaciju. Početkom studenoga imali smo dogovorene radionice s grupom ‘Kolibrići’ u sklopu Društvo naša djeca Opatija te u udrugama kao što su to Portić te Tić. Zbog pooštravanja mjera nastalih kao posljedica sve većeg broja zaraženih COVID-19 virusom bili smo primorani svu “zabavu i edukaciju” prenijeti online putem. Izradili smo stoga prezentacije za 1.-4. razred (razredna nastava) te prezentacije za 5.-8. razred (predmetna nastava). Navedene prezentacije sadrže naraciju te kviz znanja nakon kojega učenici mogu osvojiti zubnu četkicu i zubnu pastu. Prezentacije su poslane udrugama te školama (njih 8)”, govori Karlo Vrbanić, voditelj projekta i student dentalne medicine. Drugim riječima, više od 900 djece (je)će biti educirano o održavanju pravilne oralne higijene. Daljnjim provođenjem projekta, očekuju poboljšanje u oralnoj higijeni te je njihova nada da će učestalim preventivnim programima poput ovog strah od zubara postati sve rjeđi, a redovite kontrole postati uobičajene.

Na nekoliko najčešćih pitanja kad je riječ o oralnoj higijeni odgovorila je Stela Cerovac, volonter projekta i studentica dentalne medicine:

Koliko je nužno zube čistiti koncem?
Zubni konac i interdentalne četkice su pomoćna sredstva koja koristimo za održavanje higijene interdentalnog prostora. To je izrazito mali prostor između dva susjedna zuba koji je nedostupan četkici. Samo jedan zub na svojoj površini sadrži onoliku količinu bakterija koja stanu na dlan jedne ruke (odrasla osoba s kompletnim zubnim nizom ima 32 zuba)! Korištenjem samo četkice i paste za zube čistimo samo 70 % svih površina zuba te iako imamo osjećaj svježine i čistoće nakon korištenja paste, u stvarnosti naši zubi i nisu toliko čisti! Također, čišćenjem interdentalnih prostora sprječavamo nakupljanje bakterija koje krvlju dolaze do srca te premda rijetko, u nekim slučajevima uzrokuju infektivni endokarditis – upalu unutarnjeg dijela srca i srčanih zalistaka, a samo neke od komplikacija su srčani i moždani udar.

Što je to plak i zašto je on štetan?
Pojam zubnog plaka ili biofilma odnosi se na zajednicu mikroorganizama uronjenu u vodenu okolinu koja se nalazi u dodiru s površinom zuba ili bilo kojim drugim tvrdim materijalom koji se ne ljušti. On omogućava mikroorganizmima lijepljenje na površinu zuba na dulje vrijeme i da se na njoj razmnožavaju. Dakle karijes, gingivitis i parodontitis ne uzrokuje sâm plak koji se nakuplja na površini zuba, već bakterije u sastavu plaka. Osim uloge ljepila, biofilm služi i kao zaštita bakterija od obrambenih mehanizama domaćina. Ako se on svakodnevno ne uklanja mehanički (četkica, konac), on mineralizira te nastaje zubni kamenac. Zubni kamenac se više ne može skinuti samo četkicom već su potrebni ultrazvučni instrumenti koje koristi liječnik dentalne medicine.

Fluoridi u pasti – da ili ne?
Fluoridi u sastavu zubnih pasti općeprihvaćena su metoda prevencije karijesa. Svakodnevnim četkanjem zubnim pastama koje u sebi imaju fluoride smanjuje se pojavnost karijesa za čak 20 – 40 %. Ovakav tip primjene fluorida naziva se topikalna fluoridacija i potrebno je paziti da ne dođe do nenamjernog gutanja koje u većim količinama može dovesti do trovanja.

Što mi je činiti kad mi zubno meso krvari i dok koristim konac?
Dio interdentalnog prostora ispunjava nježan i malen dio zubnog mesa koji se zove interdentalna papila. Kod čišćenja ovog prostora treba biti izuzetno oprezan. Pokreti nikako ne smiju oponašati „piljenje drva“, nego lagano polirati površinu zuba. Agresivnim korištenjem zubnog konca može doći do povlačenja zubnog mesa. Ako ste tek počeli s korištenjem interdentalnih sredstava, normalno je da prvih par puta zubno meso krvari. To se događa zato što već postoji upala gingive. Već nakon par dana pravilnog čišćenja, krvarenja za vrijeme čišćenja interdentalnog prostora neće biti. 😊Ako se krvarenje nastavi, obavezno se treba javiti svome liječniku dentalne medicine za savjet.

Foto: Privatna arhiva