U današnjem svijetu, gdje se dinamika poslovanja neprestano mijenja, važno je istraživati alternative tradicionalnom radnom modelu da bi se osiguralo optimalno fizičko zdravlje, povećala produktivnost te unaprijedila ravnoteža između poslovnog i privatnog života.
Iako je koncept četverodnevnog radnog tjedna ili skraćenog radnog vremena donedavno bio percipiran kao eksperimentalan, istraživanja su sve više otkrivala njegove pozitivne učinke na zaposlenike.
Novo istraživanje sa Sveučilišta A&M u Teksasu produbljuje razumijevanje kako prilagodba radnog vremena može rezultirati značajnim poboljšanjem produktivnosti.
Tradicijski model petodnevnog radnog tjedna, s punim radnim vremenom od 09:00 do 17:00, može se činiti standardom, ali pokazalo se da nije nužno najučinkovitiji način organizacije rada.
Istraživanja su pokazala da produktivnost opada kako se radni tjedan bliži kraju te kako prolazi dan, s petkom kao danom koji nosi najveće izazove.
Prema istraživanju sa Sveučilišta A&M, 789 uredskih radnika praćeni su kroz dvogodišnje razdoblje kako bi se analizirala njihova radna aktivnost, brzina tipkanja i razina pogrešaka. Rezultati su nedvosmisleno pokazali da radnici tipkaju brže i manje griješe u ranim jutarnjim satima te tijekom ponedjeljka do četvrtka.
Međutim, tijekom poslijepodnevnih sati, ove statistike opadaju, dok se pogreške povećavaju. Najgori dan u smislu produktivnosti i pogrešaka pokazao se petak, s niskom razinom performansi petkom poslijepodne.
Radni model o četverodnevnom radnom tjednu omogućuje radnicima da se prilagode svojim prirodnim ritmovima, iskoriste “najbolje vrijeme” tijekom radnog dana i izbjegnu “izgaranje”.
Također, istraživanja su pokazala da skraćeni radni tjedan smanjuje stres, povećava zadovoljstvo radnika te potiče bolju ravnotežu između posla i privatnog života.
Osim toga, sve veći broj organizacija eksperimentira s fleksibilnim radnim aranžmanima kao što su rad od kuće i smanjenje broja radnih dana.
Ovi pristupi smanjuju stres vezan uz putovanje na posao, pomažu u očuvanju energije i vremena te doprinose većoj radnoj učinkovitosti.
Zadovoljni radnici koji imaju više vremena za svoje obitelji, rekreaciju i hobije, vjerojatno će pokazati veći entuzijazam prema poslu, smanjen broj bolovanja i bolju mentalnu dobrobit.