Zagrebačko psihološko društvo podijelilo savjete za umirivanje nakon traumatičnog događaja
Stravični događaj koji se odvio u zagrebačkom kvartu Prečko šokirao je Hrvatsku. Nezamislivo je uopće pomisliti kako se osjećaju djeca i roditelji,...
Osim što troši kalorije i potiče proizvodnju endorfina, hormona sreće, čišćenje popravlja raspoloženje te uklanja napetost, kako kaže američka psihologinja dr. Marla Deibler.
Štoviše, bavite li se kućanskim aktivnostima 20 minuta na tjedan, ublažit ćete stres i spriječiti rizik od drugih psiholoških teškoća, pokazalo je istraživanje objavljeno u britanskom časopisu za sportsku medicinu. Život u čistom prostoru također pruža osjećaj kontrole nad okolinom, što vodi zadovoljstvu i ugodi.
“Osjećaj kontrole koji osigurava čišćenje životnog prostora uspješno nadoknađuje nemogućnost preuzimanja kontrole u drugim područjima života”, tvrdi psihologinja dr. Rebecca Beaton. A takva želja za kontrolom evolucijski je usađena potreba, kako ističu znanstvenici.
“Stalno volimo znati što je oko nas. Stoga se radije priklanjamo čistim prostorima koje je lakše nadgledati. U njima se osjećamo opuštenije”, kaže dr. Sally Augustin.
Raščišćavanje okoline često djeluje poput organizacije psihe, kako pojašnjava psihologinja dr. Rebecca Beaton. No u suvremenom, užurbanom i radoholičarskom načinu življenja najveća psihološka prednost čišćenja, još važnija od terapije, mentalna je relaksacija koju osigurava.
“Kućanski su zadaci vrlo jednostavne, ponavljajuće tjelesne aktivnosti koje na psihu djeluju opuštajuće i meditativno. Nije ih potrebno proučavati, usavršavati ili analizirati, važno je samo biti ondje i započeti”, kaže kalifornijska učiteljica zen budizma Karen Maezen Miller.
S druge strane, život u “neredu i kaosu” upućuje na način upravljanja vlastitim životom.
“Izbjegavate li teške i naporne dužnosti u jednom području života, iako možda nesvjesno, činite to i u drugima. Rekla bih: Stanje nepospremljena kreveta odraz je trenutačne situacije u glavi”, navodi Miller.