ČOVJEK KOJI JE VOLIO PSE

Atentat koji se smatra jednim od najbrutalnijih koji 20. stoljeće pamti ubojstvo je ideologa i vođe komunističke revolucije, Lava Trockog. Nakon zatočeništva u Rusiji te egzila u Turskoj, Francuskoj i Norveškoj, smrt ga je snašla u Meksiku, 20. kolovoza 1940., kada je podlegao ozlijedi od udarca planinarskim cepinom u glavu. Ubio ga je španjolski komunist Ramon Mercader. Ovaj, po opsegu i temi, monumentalni povijesni i psihološkotrilerski roman rasvjetljava upravo taj događaj. Rasvjetljava ga iz triju perspektiva: ubojice, ubijenog i slučajnog prolaznika Ivana Cardenasa. U šetnji havanskom plažom 1977., Ivan susreće stranca u društvu dvaju borzoja, a koji se za kubansku neimaštinom obilježenu stvarnost, sa skupim automobilom i uvijek spremnim čuvarom suviše ističe. Dvojicu muškaraca povezuje ljubav prema plemenitim ruskim hrtovima o kojima Ivan dosta zna jer radi kao korektor veterinarskog časopisa. Premda je u mladosti bio velika književna nada, spisateljski mu je uspon režimski zaustavljen i od tada životari u oskudici, ispunjen frustracijom i strahom od represije. Njegov život iz temelja mijenja upravo susret s misterioznim strancem jer uviđa da se u njemu krije nešto puno mračnije i opasnije nego što se to ma prvu činilo… Leonardo Padura, pisac poznat po svojim kriminalističkim romanima, javio se 2009. godine ovim ambicioznim djelom koje je kritika dočekala pohvalama te ga odmah smjestila u latinoamerički modernistički kanon. Premda Kubanac, napisao je jedan od najvažnijih ruskih romana. Uz vrlo iscrpnu sliku o životu Trockoga u izgnanstvu, Padura mikroanalitički razlaže i mentalni sklop vrhunski obučenog ubojice prije, za vrijeme i nakon ubojstva. Jednako je snažna slika rastakanja Mercaderove ideološke zamračenosti kada otkrije sve poteze monstruoznog Staljinova uma, tajne planove i urote. I ne manje važno, Padura kroz Ivanov glas otkriva i totalitarizmom pritisnutu kubansku zbilju koja svoje građane sabija u rezignaciju, siromaštvo i strah. Čovjek koji je volio pse amalgamski je spoj faktografije i psihološke proze koji se čita i kao vrhunska špijunska fikcija.