“Crno-bijelo” razmišljanje može otežati održavanje zdrave tjelesne težine

Istraživači s Wageningen sveučilišta u Nizozemskoj ustanovili su da razmišljanje u crno-bijelim okvirima u vezi hrane (npr. stav da je hrana ili dobra ili loša) može djelomično objasniti zašto je sklonost da se svjesno kontrolira unos hrane povezana s češćim povratkom na veću tjelesnu težinu. Osobe koje u prehrani primjenjuju pristup “sve ili ništa” češće se ne uspijevaju pridržavati prehrane koju su odredili i na duže staze vraćaju se na veću tjelesnu težinu.

Održavanje zdrave tjelesne težine predstavlja izazov. Kontrola unosa hrane (ograničavanje prehrane) predstavlja dobru strategiju za mršavljenje, ali njezin efekt se često poništava povratkom na staru kilažu nakon što dijeta završi (poznatije kao yo-yo efekt). Uspjeh u održavanju smanjene tjelesne težine povezuje se s oblikom dijete. Postoje dvije vrste ograničavanja prehrane – strogo i fleksibilno ograničavanje. Strogo ograničavanje karakterizira striktan pristup zasnovan na pravilima. Ako osoba koja primjenjuje ovakav pristup čak i neznatno prekrši pravila dijete, stav “sve ili ništa” može dovesti do kompletnog odustajanja od dijete na neko vrijeme i prejedanja. Suprotno tome, fleksibilno ograničavanje povremeno dozvoljava masnu hranu ili slatkiše. Posljedica toga je da su osobe s fleksibilnijim pravilima dijete uspješniji u održavanju tjelesne težine.

Stil ograničavanja prehrane može biti povezan s općim načinom razmišljanja. Drugim riječima, sklonost da se razmišlja u ekstremima, npr. da je nešto “dobro ili loše” ili “zdravo ili nezdravo” može igrati značajnu ulogu. Ovakav stav može biti opća osobina ličnosti ili uglavnom biti povezan s hranom i dijetom. Istraživači u ovoj studiji pretpostavljaju da ovo crno-bijelo razmišljanje, i općenito i isključivo vezano za hranu i dijetu, objašnjava odnos između ograničavanja prehrane i ponovnog debljanja.

U okviru ove studije je 241 sudionik, većinom žena starosti između 15 i 74 godina, popunilo online upitnik. Sklonost ka općenitom načinu razmišljanja i onom vezanom isključivo za prehranu određivala se kroz pitanja kao što su: “Sva pitanja imaju ili tačan ili netačan odgovor” ili “Svoje pokušaje da držim dijetu smatram ili uspješnim ili neuspješnim”. Sklonost sudionika ka ograničavanju unosa hrane u cilju mršavljenja mjerena je na osnovi pitanja o njihovom ponašanju u vezi s prehranom. Osim toga, osobe koje su prijavile da su smršavjele tijekom prethodnih pet godina klasificirane su kao “osobe koje su se ponovno udebljale” ako su povratile četiri ili više kilograma.

Sudionici koji su bili skloni općenito razmišljati u crno-bijelim okvirima su najčešće takav stav imali i prema hrani i dijeti, što je u značajnoj mjeri povezano s većom sklonošću ka ograničavanju unosa hrane zbog tjelesne težine, bez obzira na to bili sudionici trenutačno na dijeti ili ne. Sudionici koji su ograničavali unos hrane zbog tjelesne težine su puno češće pripadali grupi “osoba koje su se ponovo udebljale”, a ustanovljeno je da je ovaj odnos zasnovan na sklonosti da se razmišlja crno-bijelo kad su u pitanju hrana i dijeta.

Ovi rezultati podržavaju mišljenje da je strog pristup dijeti, koji može biti povezan s crno-bijelim stavom prema hrani, povezan s ponovnim debljanjem. Međutim, ova studija zasnovana je na online istraživanju na nizozemskom jeziku, a sudionici su uglavnom odabrani preko popisa e-mail adresa osoba zainteresiranih za znanstvene studije, kao i preko Facebooka i Twittera. Posljedica toga je da muškarci, starije osobe i osobe s nižim stupnjem obrazovanja nisu bili dovoljno zastupljeni. Isto tako, mršavljenje i debljanje procjenjivani su naknadno i na osnovi izjava sudionika, bez pravljenja razlike između planiranog i neplaniranog mršavljenja. Iz tog razloga ovi rezultati ne mogu se primijeniti na opću populaciju.

Autori zaključuju da pojednostavljen način klasificiranja hrane na dobru i lošu može otežati održavanje zdrave tjelesne težine. Fleksibilniji pristup prehrani, koji povremeno dozvoljava masnu hranu ili slatkiše, bez njihovog svrstavanja u loše, djeluje kao bolja alternativa.

Izvor: Life Content
Foto: Guliver/Thinkstock