Zagrebačko psihološko društvo podijelilo savjete za umirivanje nakon traumatičnog događaja
Stravični događaj koji se odvio u zagrebačkom kvartu Prečko šokirao je Hrvatsku. Nezamislivo je uopće pomisliti kako se osjećaju djeca i roditelji,...
Depresija: 'tiha pandemija Europe i Baltika'
Čak 7,2 posto populacije EU pati od kronične depresije, a u Hrvatskoj od nje boluje 168 656 osoba, odnosno 4,13 posto populacije, objavljeno je među ostalim u petak na panel diskusiji GLOBSEC 2022 u Bratislavi posvećenoj depresiji kao “tihoj pandemiji Europe i Baltika”.
Na skupu su predstavljeni skupni pokazatelji o depresiji temeljem Izvještaja o liječenju depresije koje je pripremilo deset zemalja Europe i Baltika, priopćili su organizatori.
Čak 2,4 milijuna ljudi pati od depresije u Srednjoj, Istočnoj Europi i Baltiku, 50 posto teških depresivnih poremećaja se ne liječi, a 60 posto samoubojstava izazvano je depresijom, navedeno je.
Pročitajte: Ljetna depresija sve je češća, evo o čemu se radi
U Hrvatskoj, kako je istaknuto, stopa samoubojstava na 100.000 stanovnika iznosi 13,7 osoba, što je više od europske stope koja iznosi 10,5. Depresivni poremećaj drugi je vodeći uzrok hospitalizacije iz skupine mentalnih poremećaja i treći najveći uzrok hospitalizacije osoba u radno aktivnoj dobi. U Hrvatskoj svaki dan samoubojstvo pokušaju počiniti najmanje dvije osobe. Stopa smrtnosti od samoubojstva dvaput je veća od one u prometnim nesrećama. Hrvatska ima 13,4 psihijatara na 100.000 stanovnika, što je ispod prosjeka EU-a, koji iznosi 17 psihijatara na 100.000 stanovnika. Ukupni troškovi usluga zaštite mentalnog zdravlja iznose 4,01 posto BDP-a Hrvatske, što je niže od EU prosjeka koji iznosi 4,10 posto.
Donositelji politika prepoznali su potrebu za poboljšanjem skrbi o depresiji u Srednjoj i Istočnoj Europi. Predstavnici vlada kao i dionici u zdravstvu i predstavnici pacijenata slažu se da skrb o depresiji treba biti u središtu pozornosti u regiji – prenosi dnevnik.hr.
Forum GLOBSEC 2022 održavao se od 2. do 4. lipnja u Bratislavi i okupio je svjetske lidere i državne dužnosnike.
Skupni pokazatelji o depresiji koje je pripremilo 10 zemalja Europe i Baltika – Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Slovačka, Slovenija i Srbija – nisu nimalo ohrabrujući. Oko sedam posto europske populacije pati od kronične depresije, a na području Srednje, Istočne Europe i Baltiku od depresije boluje 2,4 milijuna ljudi. U pravilu se liječi tek svaki drugi teški depresivni poremećaj, a podaci govore da je 60 posto samoubojstava izazvano upravo depresijom – piše novilist.hr.
Državni tajnik Ministarstva zdravstva RH Željko Plazonić naglasio je kako su Vlada RH i resorno ministarstvo prepoznali mentalno zdravlje kao jedan od prioriteta javnog zdravstva. “Gledajući dalje u prošlost, među mentalnim bolestima, depresija je zabilježila najveći porast u posljednjih 25 godina, tako se u Hrvatskoj od 1995. do 2020. udio hospitaliziranih na 100.000 stanovnika udvostručio s 54 na 108. Stopa samoubojstva u Hrvatskoj veća je od EU prosjeka, što depresiju čini jednim od najvažnijih javnozdravstvenih prioriteta za buduće intervencije”, naglasio je.
Foto: tommaso79 iStock/Getty Images Plus via Getty Images