Kako zagladiti borice iznad usana? Tajna je u kofeinu, otkriva 60-godišnja TikTokerica
Zaboravite na skupe kreme protiv bora - moguće je da se tajna mladolikog izgleda krije u vašoj kuhinji, preciznije u vašoj šalici kave.Vicky ...
Iako konstantno naglašavamo da je zaštitni faktor nužan tijekom cijele godine, nekako to počnemo doista shvaćati tek kada postanemo stariji i više razmišljamo o vlastitom zdravlju.
Srećom, danas smo okruženi dostupnim i provjerenim informacijama na svakom koraku, no neke lekcije vrijedi uvijek iznova ponavljati. Da, preplanulo tijelo je dugi niz godina bilo sinonim zdravog organizma, no primijećena je povezanost sunčanja s tumorima kože i oštećenjima očiju, zbog čega moramo doista biti oprezni i umjereni.
Svako od nas je barem jednom u životu osjetio opekline od sunca. Crvenilo, bol i zategnutost otečene kože s plikovima su nas često tjerali da se zapitamo da li nam je baš toliko sunca bilo potrebno. Kod težih opekotina moguće je stanje slično gripi, praćeno mučninom, temperaturom i glavoboljom. Koža kumulativno prikuplja oštećenja od sunčanja tijekom života, zato kažemo da “koža pamti”. Dugotrajna izloženost suncu tijekom života može dovesti do ranije pojave bora, suhoće, tamnih mrlja, pa čak i raka kože. Dokazano je da postoji povezanost između učestalog izlaganja suncu u djetinjstvu i pojave većeg broja madeža kasnije u životu. Baš zato, popričali smo sa specijalisticom dermatologije i venerologije u KBC Sestre milosrdnice, Dorom Madiracom Glasović.
Potrebno je izbjegavati izravno izlaganje suncu u vrijeme kada je UV zračenje najintenzivnije (10-16 sati). Ako boravite vani zaštitite se adekvatnom odjećom, poželjno onom koja štiti od UV zračenja (UPF), šeširom širokog oboda, sunčanim naočalama. Na sve izložene dijelove tijela treba nanijeti sredstvo s visokim zaštitnim faktorom (SPF 30 ili 50) protiv UVA i UVB zraka i obnavljati ga u dovoljnoj količini svaka dva sata i nakon kupanja, brisanja ručnikom ili pojačanog znojenja. I u hladu je potrebna fotoprotekcija radi refleksije UV zraka od površine mora, pijeska i šljunka. Kod beba i djece potrebno je birati kreme s mineralnim filterima poput cinkovog i titanijevog oksida koji mehanički odbijaju UV zrake i prikladniji su za osjetljivu dječju kožu od kemijskih. Treba upamtiti da fotozaštitno ponašanje treba prakticirati svakodnevno tijekom cijele godine i za oblačnog vremena.
Često čujemo da je odlazak u solarij jedan do dva puta tjedno priprema kože za izlaganje suncu. To je apsolutno netočno, solarij nikada nije dobra ideja! UV zračenje solarija jače je od podnevnog sunca u mediteranskim zemljama i uzrokuje oštećenja DNK u stanicama, preuranjeno starenje kože i povećava rizik za nastanak melanoma i drugih tumora kože. U dodacima prehrani namijenjenim pripremi kože za zaštitu od UV zračenja nalaze se karotenoidi (astaksantin i beta-karoten) vitamini A,C,E, selen, cink, omega–3 masne kiseline koji imaju sinergistički učinak u zaštiti kože od oksidativnog stresa i fotostarenja.
Učestalost promjene kreme sa zaštitnim faktorom ovisi o izloženosti UV zračenju u toku dana. Ako većinu vremena provodite u zatvorenom prostoru i niste izloženi suncu kroz prozorsko staklo dovoljno je ujutro nanijeti kremu s visokim zaštitnim faktorom i obnoviti je nakon nekoliko sati. Ako boravite vani, lice je potrebno zaštititi i šeširom širokog oboda i sunčanim naočalama.
Kremu s visokim zaštitnim faktorom potrebno je nanijeti na sve izložene dijelove lica i tijela u dovoljnoj količini. Ne smijemo zaboraviti uši, šake i gornji dio stopala. Napominjem da tanka tkanina ne štiti od UV zračenja, zato u vrijeme najvišeg UV indeksa uživajte u hladu.
Na plaži je potrebno izbjegavati izlaganje izravnom suncu između 10-16 sati, obnavljati kremu s visokim zaštitnim faktorom svaka dva sata i kod pojačanog znojenja, nakon kupanja ili brisanja ručnikom.
Ako ste zadobili opekline od sunca uz crvenilo kože i bolnost, potrebno je više puta dnevno nanijeti hladni oblog fiziološke otopine uz emolijentne neutralne gelove ili losione koji obnavljaju oštećenu kožnu barijeru. Za ublažavanje boli preporučuje se uzimanje nesteroidnih protuupalnih lijekova. Ako primijetite pojavu mjehurića, nemojte ih bušiti i uklanjati pokrov jer tako riskirate superinfekciju.
Ako opekline zahvaćaju veću površinu tijela ili je došlo do pojave općih simptoma poput vrućice, tresavice, mučnine i povraćanja, nužan je hitan pregled liječnika.
Oblozi mlijeka ili običnog jogurta dobra su opcija “iz kućne ljekarne “ jer djeluju protuupalno i sadrže proteine koji njeguju kožu. Gel koji sadrži Aloe veru također može pomoći u smirivanju crvenila i bolnosti svojim antioksidativnim i hidratizirajućim djelovanjem.
Osobe koje su tijekom života zadobile opekline od sunca, pogotovo u dječjoj dobi, imaju povećan rizik za nastanak melanoma, najzloćudnijeg tumora kože. Stalno naglašavamo da koža pamti, pretjerano izlaganje suncu ima kumulativan negativan učinak na naše stanice i uzrokuje preuranjeno starenje kože (fotostarenje), pojavu hiperpigmentacija, bora i malignih promjena.
Ovisno o težini opeklina, potrebno je otprilike 7-14 dana za oporavak površinskog sloja kože. Izlaganje suncu treba izbjegavati sve dok se promjene u potpunosti ne povuku, uz sva već navedena pravila fotozaštite jer je koža nakon opekline izrazito osjetljiva.
Ljuštenje površinskog sloja kože nakon opekline je prirodan proces njezina obnavljanja koji ne treba požurivati. Iako možete doći u napast, ne pokušavajte agresivnim trljanjem i guljenjem uklanjati kožu koja se ljušti jer može doći do infekcije i oštećenja kože u smislu ožiljaka ili promjene pigmentacije. Potrebno je više puta dnevno nanijeti emolijentni pripravak koji štiti kožu, djeluje protuupalno i vraća joj potrebnu vlagu.
Pročitajte: Dermatologinja nam je otkrila sve što trebamo znati o učinkovitoj borbi protiv rozaceje
Foto: Unsplash