Dermatologinja nam otkriva sve o dermatitisima, kako ih prepoznati i tretirati

Atopijski dermatitis je genetska predispozicija za razvoj alergija, poznata kao obiteljska povijest atopijskih bolesti. Kod gotovo 80 % djece s atopijskim ekcemom roditelji su isto patili od te bolesti.

Atopijski dermatitis je kronična upalna bolest kože.

Pacijenti s atopijskim dermatitisom (50 milijuna oboljelih u Europi, do 20 % djece u svijetu) ima oslabljenu funkciju zaštitne pregrade kože te hiperaktivan i neuravnotežen imunološki sustav. Atopijska koža je suha, osjetljiva i iznimno reaktivna. Nema dovoljno filagrina, bjelančevine u koži koja osigurava adheziju između stanica u vanjskom sloju kože. Osim toga, atopičnoj koži nedostaju lipidi koji se prirodno nalaze na njenoj površini, a koji štite od potencijalnih alergena. Kako takvu kožu tretirati te što su seborejični i kontaktni dermatitis otkrila nam je Dora Madiraca Glasović, specijalistica dermatologije i venerologije u KBC Sestre milosrdnice.

Atopijski dermatitis jedna je od najčešćih upalnih bolesti kože, no što ga zapravo pogoršava? Kako ga tretirati?

Atopijski dermatitis (ekcem) česta je kronično recidivirajuća dermatoza obilježena suhoćom, upalnim promjenama kože različitog intenziteta i svrbežom. Najčešće se javlja u ranoj dječjoj dobi, no sve ga učestalije dijagnosticiramo i kod odraslih.

S obzirom na to da nastaje međudjelovanjem genetskih, imunoloških i okolišnih čimbenika koji uzrokuju oštećenje kožne barijere, brojni su okidači bolesti. Negativni učinak na tijek bolesti imaju razni zagađivači zraka (ispušni plinovi, duhanski dim), iritansi poput vune i sintetike, neodgovarajući pripravci za njegu koji oštećuju kožnu barijeru, stres. Najčešći alergeni iz hrane povezani sa pogoršanjem atopijskog dermatitisa u dojenčadi i male djece su kravlje mlijeko, soja, pšenica, kokošje jaje, orašasti plodovi, kikiriki, riba. Inhlacijski alergeni (kućna prašina, pelud, mačji epitel) mogu uzrokovati pogoršanje bolesti, najčešće kod preosjetljive starije djece, adolescenata i odraslih.

Liječenje atopijskog dermatitisa treba prilagoditi svakom bolesniku ovisno o dobi, težini kliničke slike i lokalizaciji kožnih promjena. Osnova terapije je pravilna intenzivna njega neutralnim emolijentnim kremama i uljnim pripravcima/ sindetima za pranje koji obnavljaju oštećenu kožnu barijeru i umanjuju osjećaj svrbeža. U fazama pogoršanja (pojava upalnih promjena kože), zlatni standard terapije su lokalni kortikosteroidni pripravci različite jakosti te lokalni imunomodulatori. Kod težih oblika atopijskog dermatitisa potrebno je primijeniti i druge oblike terapije: fototerapiju ili imunosupresive (lijekove koji smanjuju imunološki odgovor).

Seborejični dermatitis je još jedan od čestih i terapija za njega je duga. Možemo li ga se ikad riješiti jednom kad ga dobijemo?

Ova vrsta dermatitisa zahvaća područja kože bogata žlijezdama lojnicama (vlasište, obrve, središnji dio lica,prsni koš, leđa,prepone). Bolest je česta, kronična i recidivirajuća (tj. s razdobljima poboljšanja i pogoršanja). Ne možemo ga u potpunosti izliječiti, no dobro je znati da na pogoršanje utječu stres, hormonalni disbalans i godišnje doba (zimi su češći recidivi).

Kod odraslih, za liječenje promjena u vlasištu koristimo šampone na bazi antimikotika, salicilne kiseline, selen sufata, cink piritiona. Kod izražene upale primjenjuju se kratkotrajno kortikosteroidni gelovi i losioni. Za promjene na koži lica i tijela koristimo blage kortikosteroidne i antimikotičke pripravke. Za održavanje je važna primjena odgovarajuće dermokozmetike (najčešće nose oznaku DS) te izbjegavanje agresivnih preparata za njegu.

Zašto nastaju promjene na koži, dominantno ruku, u smislu kontaktnih reakcija?

Kontaktni dermatitis česta je akutna upalna bolest kože uzrokovana iritansima ili alergenima, obilježena pojavom svrbeža, crvenila, otoka, vezikula ili ulceracija na zahvaćenoj koži. Razlikujemo iritativni kontaktni dermatitis koji nastaje radi kontakta sa tvarima iritativnog karaktera (npr. kemikalije, abrazivne tvari, detergenti, biljke) i alergijski kontaktni dermatitis koji nastaje zbog alergijskog imunološkog odgovora u prethodno senzibiliziranih osoba. Najčešće su reakcije preosjetljivosti na neke metale (npr, nikal), sastojke plastike, mirise, peruvijanski balzam, Potrebno je izbjegavati iritanse i alergene, pranje ruku agresivnim sredstvima, dugi kontakt s vodom. Preporučuje se prati ruke sindetima i nanositi emolijentnu masnu kremu više puta dnevno. U slučaju pojave upalnih promjena potrebno je obratiti se dermatologu koji će propisati lokalnu terapiju, najčešće kortikosterodini pripravak čija potentnost ovisi o težini kliničke slike. U težim slučajevima dermatolog će preporučiti i sistemsku terapiju.

Foto: RyanKing999 via Getty Images