Dijeta budućnosti: JE LI SVE ZAPISANO U GENIMA?

MOŽDA. ALI, DOK ZNANSTVENICI NE DAJU KONAČAN ODGOVOR, MOŽETE NAPRAVITI INDIVIDUALAN PLAN MRŠAVLJENJA, KOJI JAMČI DOBRE REZULTATE.

Među vašim prijateljicama sigurno ima onih koje se zaklinju u Atkinsonovu dijetu, onih koje tvrde da je izbacivanje masnoća iz prehrane pravo rješenje, kao i onih koje zastupaju neku treću opciju. Što znanost više saznaje o razlikama između ljudi – koje uvjetuju genetika, okruženje i drugi čimbenici – postaje sve jasnije da je univerzalni pristup mršavljenju osuđen na propast.

Industrija preparata i opreme za mršavljenje sve više propagira dijete bazirane na individualnom određivanju karakteristika osobe i njenih potreba. Prema jednoj od ovih dijeta (metabolička dijeta, američkog dijetologa Diane Kress), osobama koje pate od hipertenzije, abdominalne pretilosti, rezistencije na inzulin i drugih simptoma, koji su kolektivno poznati kao metabolički sindrom, najviše odgovara periodično smanjivanje, ili potpuno odricanje od ugljikohidrata, nakon čega slijedi postupno uvođenje ovih tvari u prehranu. ”GenoTip” dijeta, koju je osmislio liječnik naturopatije Peter D’Adamo, između ostalog koristi krvnu grupu, analizu otisaka prstiju i dužinu nogu za određivanje jedne od šest varijanti prehrane baziranih na jedinstvenom genetskom tipu. Mnoge tvrtke, naročito u SAD-u, nude izradu genetskih testova na osnovu kojih se može utvrditi idealna kombinacija makroelemenata (ugljikohidrata, proteina i masnoća), kao i tip i intenzitet fizičkih aktivnosti, koji će izazvati gubitak težine. Jedna činjenica je nepromjenjiva: ako želite smršavjeti, morate potrošiti više kalorija nego što ste unijeli u organizam! Također, stručnjaci koji su napravili komparativnu studiju dijeta smatraju da na gubitak težine više utječu bihevioralni faktori (ponašanje) nego metabolizam makroelemenata. U tom kontekstu, sve dijete mogu biti učinkovite. Osim toga, znanstvenici koji se godinama bave izučavanjem ključnih faktora za uspješno reduciranje kilograma, kažu da ne postoji dokaz o tome da zamjena istog broja kalorija iz proteina za ugljikohidrate može uzrokovati veći gubitak tjelesne masti ili kilograma. Međutim, najteži dio ove priče nije otkrivanje najbolje dijete, već pridržavanje novog režima prehrane. To podrazumijeva usvajanje (i navikavanje) uravnoteženog načina prehrane, kojem nije cilj gubitak težine, već je koristan za zdravlje i odgovara vašim preferencijama i načinu života. A neke od ovih preferencija su genetski uvjetovane.

Kompleksni signali
Na primjer, znanstvenici su prošle godine otkrili da geni, koji određuju sklonost ka pretilosti, djeluju u mozgu tako da određuju ponašanje, a ne metabolizam. Drugim riječima, pretili ljudi su skloniji prejedanju. Mehanizmi sitosti su kompleksni i uključuju više senzora, od kojih neki bolje uočavaju jedan makroelement od drugog. Osim toga, vjerojatno postoji razlika u funkciji senzora koja je genetski određena. Dakle, sasvim je moguće da dva sata nakon obilnog doručka (baziranog na ugljikohidratima) osjetite glad, dok će vaša kolegica biti sita do ručka. Za nekog trećeg, ključne hranjive tvari mogu biti biljna vlakna i proteini. Iako još uvijek nije precizno utvrđeno što je to što određuje razlike između osoba koje drže dijete, znanstvenici su sigurni da otkriće nije daleko. Jedan od pravaca istraživanja odnosi se na otkrivanje interakcije gena i prehrane, s ciljem boljeg razumijevanja individualnih predispozicija prema brojnim zdravstvenim problemima (npr., povišena razina kolesterola, osteoporoza, dijabetes, rak, pa i pretilost). U budućnosti, stručnjaci će moći na vrijeme predvidjeti zdravstvene rizike za jednu osobu, kao i odrediti način prehrane koji će spriječiti pojavu bolesti i zdravstvenih problema. U međuvremenu, ako ne želite plaćati za skupe genetičke testove i još uvijek nedovoljno precizne dijete, koje se na osnovu njih određuju, pokušajte sami odrediti prehranu za sebe. Kako? Prvo, fokusirajte se na opće zdravlje, a ne samo na mršavljenje. Iako dvije namirnice mogu sadržavati isti broj kalorija, one ne moraju biti podjednako hranjive vrijednosti. Ali, za koju god se kombinaciju ugljikohidrata, masti i proteina odlučite, ona mora sadržavati optimalnu nutritivnu vrijednost. Zapravo, radi se o uravnoteženom miksu svježeg voća, povrća, integralnih žitarica (umjesto prerađenih ugljikohidrata), mahunarki, posnih proteina (prije svega, riba) i “dobrih” masti, kao što su omega-3 i maslinovo ulje, umjesto zasićenih masti i transmasnoća. Ova vrsta prehrane zadovoljit će vaše potrebe za hranjivim tvarima i održat će osjećaj sitosti. Voće i povrće su naročito zasitne namirnice. Na drugoj strani kalorijske skale, orašasti plodovi utječu na gubitak težine, jer se sporo probavljaju i tako kontroliraju osjećaj gladi.

Korekcije prehrane
Ukoliko ste dijabetičar, ili patite od nekog drugog kroničnog oboljenja (ili ste izloženi većem riziku da obolite), najbolje je da razgovarate s nutricionistom o određenim korekcijama prehrane. Dijabetičari trebaju uzimati namirnice koje stabiliziraju razinu šećera u krvi. Osobe koje pate od metaboličkog sindroma mogu reducirati tjelesnu težinu ograničavanjem broja unesenih kalorija i provođenjem prehrane koja uključuje dosta voća i povrća, a malo nezdravih masti. Ova metoda daje bolje rezultate nego radikalna restrikcija ili potpuno izbacivanje ugljikohidrata. Ako ste zdravi, ali želite smršavjeti nekoliko kilograma, možete eksperimentirati. Stručnjaci preporučuju da za doručak pojedete šnitu kruha s džemom bez šećera i da tijekom prijepodneva pratite svoje raspoloženje, razinu energije i osjećaj gladi. Idućeg dana isprobajte doručak s malo ugljikohidrata – jaja sa sirom (na primjer, feta) i jabuku. Ponovo pratite kako se osjećate tijekom prijepodneva. Nekoliko dana naizmjenično ponavljajte ova dva tipa jutarnjeg obroka, da biste konačno utvrdili koji vam više odgovara. Nakon toga, uskladite ostatak dnevne prehrane. Ako vam ugljikohidrati pružaju dovoljno energije, uključite još dvije porcije ovih tvari u toku dana. U slučaju da ugljikohidrati kod vas izazivaju usporenost i pad energije, uzimajte dvije porcije proteina tokom dana. Čak i ako se ne želite truditi i eksperimentirati s hranom, dovoljno je da obratite pažnju na to kako se osjećate nakon konzumiranja određenih vrsta hrane. Jeste li siti? Možete li provesti dan bez opsesivnog razmišljanja o idućem obroku? Odredite koja vam hrana najviše odgovara. Možda ste sitiji nakon što pojedete leće ili rižu, a ne ribu ili piletinu. Na kraju, koji god odnos osnovnih hranjivih tvari izabrali, vaša prehrana treba biti bazirana na integralnim, neprerađenim namirnicama – to je još uvijek najjednostavniji i najbolji put do zdravlja i vitke linije.

photo: instagram