FOTO: Guliver/Getty Images
U posljednjim godinama gluten je (uz laktozu) postao “neprijatelj no. 1” u mnogim prehrambenim krugovima, iako realno za to nema opravdanja.
Naime, gluten je protein koji nalazimo u pšenici, raži, ječmu, piru i zobi i koja izaziva zdravstvene poteškoće samo osobama koje boluju od celijakije ili imaju intoleranciju na gluten. U suprotnome, gluten nije nutrijent od kojeg treba bježati, pogotovo ne u razmjeru u kojem je to u posljednjim godinama učinjeno: kao da se radi o nekoj pošasti.
Teško je prošetati supermarketom bez da vam u oči upada niz proizvoda koji su “gluten-free”, a među osobama koje imaju osviještene prehrambene navike, poput zaraze širi se osjetljivost na gluten. Naravno, u mnogim slučajevima je ovo vrsta pomodarskog trenda, dok je broj oboljelih od celijakije zapravo vrlo malen.
Prema podacima svjetskih istraživanja, od celijakije boluje 1-2 % stanovništva. Za oboljele od celijakije i intolerantne na gluten je prehrana koja ne sadrži gluten prvi korak u borbi protiv bolesti, no ima li štete koju gluten može proizvesti na ostale?
Gluten nije neka nezdrava umjetna kemikalija koja se dodaje hrani, nego se radi o vrsti proteina koji nalazimo u određenim žitaricama. Nepotrebnim izbacivanjem namirnica koje sadrže gluten iz svoje prehrane možete izazvati manjak niza mikronutrijenata koje dobivamo upravo iz ovih namirnica. Osim toga, prehrana bogata punozrnatim žitaricama dokazano snižava opasnost od srčanožilnih bolesti, dijabetesa tipa 2 te nekih oblika karcinoma.
Također, nepotrebni prelazak na prehranu bez glutena, ne znači automatski da jedete – zdravije. Naime, mnoge namirnice koje su naznačene kao gluten-free su bogate nezdravim masnoćama i šećerima, pa su samo prazne kalorije bez nutritivne vrijednosti.
Ovo su samo neke od “tvrdnji” koje podupiru mit o nezdravom glutenu:
Nekoliko provedenih studija je potvrdilo da je nemoguće dokazati negativan utjecaj glutena na osobe koje ne boluju od celijakije. Postoji nekoliko studija koje pokazuju da osobe koje boluju od sindroma iritabilnog crijeva mogu imati povećan rizik od gastrointestinalnih poremećaja i nadutosti, ali je vrlo rijedak slučaj da osoba koja ne boluje od sindroma iritabilnog crijeva ima bilo kakve poteškoće nakon konzumacije hrane koja sadrži gluten.
Nema nijedne provedene studije koja je povezala konzumaciju hrane koja sadrži gluten s povećanjem indeksa tjelesne težine. Upravo suprotno, kod pacijenata koji boluju od celijakije, potvrđen je porast udjela tjelesne masnoće nakon prijelaza na prehranu bez glutena.
Zapamtite, nedostatak fizičke aktivnosti i povećan unos kalorija debljaju, a ne gluten!
Celijakija je autoimuna bolest, to je istina, ali celijakija nije izazvana glutenom, nego nizom genetskih i okolišnih čimbenika i prebacivanje odgovornosti na gluten je neutvrđeno i neozbiljno.
Za razvoj srčanih bolesti odgovorni su upalni procesi u našem organizmu, a upala je prirodna reakcija našeg organizma u borbi protiv stranih tijela poput bakterija, toksina i virusa. Najveće štete našem organizmu čine kronični upalni procesi koji pomažu u razvoju arterioskleroze, koja je, korak u nastajanju srčanih bolesti.
Kod osoba koje ne podnose gluten, postoji mogućnost razvoja upalnih procesa koji mogu biti krivac za razvoj srčanih bolesti. Stoga se gluten izbacuje iz njihove prehrane. No, kod osoba koje nemaju alergiju na gluten, nema potrebe ni za njegovim izbacivanjem, jer on tada ne izaziva neželjene reakcije u organizmu.
Jedina studija koja povezuje gluten s razvojem karcinoma jest ona u kojoj je potvrđena veza prehrane bez glutena kod oboljelih sa smanjenom opasnošću od razvoja karcinoma. Osim toga, celijakija je povezana s razvojem limfoma i nekih drugih vrsta karcinoma, a ne gluten kao nutrijent. Dakle, ne postoji znanstvena potvrda veze između karcinoma i hrane koja sadrži gluten kod osoba kojima taj protein ne izazva zdravstvene poteškoće.
Prehrana bez glutena obavezan je dio terapije za osobe koje boluju od celijakije ili su intolerantne na gluten. Za sve ostale, prehrane bez glutena je stvar osobnog izbora, ali ne i zdravstvena potreba ili „način dodatne brige za zdravlje“. Stoga radije čitajte deklaracije, pazite na unos kvalitetnih namirnica u omjeru koji podupire vaše ciljeve, a nemojte pratiti pomodarske mitove, jer od njih nećete imati puno prehrambene koristi.
FOTO: Guliver/Getty Images
IZVOR: fitness.com.hr
Studentica Ana Špac osvojila je zlatne medalje u tri discipline na ovogodišnjem PH-u u dizanju utega. Mlada sportašica ovim se sportom bavi malo vi...
Titulu tradicionalnog simbola jeseni zasluženo nosi kesten.Plod kestena od davnina se konzumira na prostorima Mediterana i Azije, izuzetno je p...
Jeste li već pojeli doručak ili se tek spremate zaputiti u kuhinju i napraviti nešto ukusno i zdravo, baš prije izlaska na kavicu u gradu? Francusk...
Tražite recept za brzi ajvar koji ne zahtijeva sate i sate provedene kraj štednjaka? Donosimo recept idealan za one koji žele uživati u okusu domać...
