DONOSIMO VAM DESET najvećih misterija o ljudskom mozgu

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

1. Što nas čini svjesnima?

Možemo našu svijest podcjenjivati, ali naša sposobnost da percipiramo naš okoliš i doživimo subjektivna iskustva o njemu predmet je znanstvenih istraživanja već desetljećima. Ovaj mehanizam još se uvijek smatra misterijem, povećavajući popis pitanja svaki dan.

2. Od čega su načinjeni snovi?

Iako se znanstvenici slažu da se snovi javljaju tijekom najdubljeg dijela sna, još se uvijek nisu usuglasili oko pitanja od čega su snovi načinjeni. Jedno od objašnjenja je da su snovi zapravo način vježbanja mozga putem pokretanja neurona.

3. Kako stvaramo uspomene?

Znanstvenici pokušavaju otkriti kako funkcionira mehanizam odgovoran za stvaranje i pohranu uspomena koristeći tehniku slikovne dijagnostike. Kao rezultat istraživanja, znamo da područje mozga zvano hipokampus sudjeluje u tom procesu, ali je stvarni proces pohrane uspomena još uvijek nepoznat znanosti.

4. Zašto se smijemo?

Smijeh je jedno od najmanje poznatih ljudskih ponašanja. Iako je poznato da se od smijeha bolje osjećamo, ostaje pitanje zašto se različiti ljudi smiju različitim stvarima. Jedna od pretpostavki je ta da postoji utjecaj društvenog okruženja, uzrokujući socijalni smisao razumijevanja određene situacije.

5. Zašto starimo?

Naša tijela stvorena su s ugrađenim mehanizmom za borbu protiv bolesti i ozljeda. No kako mi starimo tako taj mehanizam slabi. Dvije vodeće teorije starenja baziraju se na dva različita stajališta: 1. Starenje je dio naše genetike i korisno je do neke mjere. 2. Starenje nema svrhu, a uzrokovano je staničnim oštećenjima nagomilanima u našem životu.

6. Zbog čega spavamo?

Unatoč činjenici da utrošimo više od četvrtine našeg života na spavanje, stvarni razlog za takvo ponašanje još uvijek je nepoznat. Poznato je da je spavanje ključno za naš opstanak jer duža razdoblja bez sna mogu dovesti do pojave halucinacija, pa čak i smrti.

7. Što su fantomski osjećaji?

Procjenjuje se da 80 posto osoba s amputacijama doživi neki osjet, uključujući bol, svrbež i toplinu nedostajajućeg uda. Jedno od nekoliko mogućih objašnjenja za ovu pojavu jest to da je mozak naučen djelovati kao da je tijelo cjelovito.

8. Što utječe na naš biološki sat?

Naša tijela su programirana slijediti 24-satni ritam. Ovaj ritam utječe na cikluse sna i budnosti, no također i na krvni tlak i broj otkucaja srca. Znanstvenici su uspjeli spoznati da intenzitet svjetla može utjecati na biološki sat reguliranjem hormona serotonina, ali se još uvijek muče otkriti punu tajnu iza tog mehanizma.

9. Jesmo li pod utjecajem prirode ili odgoja?

Drugim riječima, što više utječe na nas, geni ili okoliš? Uvriježeno mišljenje je to da smo pod utjecajem oboje, ali pokušava se još uvijek utvrditi koji ima jači utjecaj i u kojim situacijama.

10. Možemo li živjeti vječno?

Odgovor je vjerojatno negativan, no znanstvenici, koristeći tehnike dubokog zamrzavanja, s temperaturama oko minus 200 stupnjeva Celzijevih, čuvaju posmrtna tijela kako bi ostala neoštećena dok znanost ne pronađe rješenje za vječni život.