Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Gornja granica tlaka za sve životne dobi je 139 i 89, kaže dr. med. Tanja Pekez Pavliško i dodaje kako se kod dijabetičara preporučuju i niže vrijednosti tlaka.
“Izuzetno važan čimbenik za regulaciju krvnog tlaka su higijensko dijetetske mjere: kontrola tjelesne težine, nepušenje, smanjenje soli i kretanje. Kod blago povišenih vrijednosti tlaka već s ovim mjerama može doći do regulacije krvnog tlaka.
Dodaje da kava u umjerenim količinama ne šteti ljudima s visokim tlakom, dapače, nakon kratkotrajnog povišenja dolazi do pada tlaka zbog diuretskog učinka kave (povećava mokrenje). Također, novi lijekovi nisu nužno bolji od starijih. Liječnici obično počinju liječenje visokog krvnog tlaka s diureticima ili “vodenim pilulama”, jednim od najstarijih lijekova za hipertenziju.
Djeluju uklanjanjem viška natrija i vode iz tijela. Noviji lijekovi sprječavaju tijelo u proizvodnji hormona koji podiže krvni tlak. Istraživanja pokazuju da noviji lijekovi mogu biti učinkovitiji od diuretika iako oni često imaju manje nuspojava. Jedan lijek smanjuje krvni tlak za samo nekoliko stopa. Dakle, ovisno o pacijentu, kombiniraju se različite vrste lijekova za optimalan učinak..
Vrlo je opasno uzimati lijekove za sniženje tlaka od susjeda, bračnog partnera i slično zato što mogu imati teške posljedice, čak i do gubitka svijesti ili vrlo usporenog rada srca.
Pacijent mora reći liječniku koje sve lijekove uzima na recept i bez recepta, tako da bi liječnik znao dobro odrediti terapiju. Liječnik ponekad mora vagnuti koje su koristi/mane nekog lijeka i kako ga koristiti u kombinaciji s antihipertenzivima (lijekovima za sniženje tlaka). Promjena terapije dopuštena je samo uz konzultaciju s liječnikom.
Dakle, javite liječniku slučajeve velikog pada tlaka ili velikog povišenja. Dobro je voditi dnevnik. Gornja vrijednost, sistolički tlak, mjeri snagu u trenutku kada srce kuca te pumpa krv kroz tijelo. Donja vrijednost (dijastolički tlak) mjeri tlak između otkucaja, kada krv teče natrag u srce.
Sistolički krvni tlak je važniji, zato što predstavlja najvišu snagu kojom srce svakim otkucajem pumpa krv u arterije i vitalne organe. Kada se pritisak poveća, može oštetiti bubrege, oči, mozak, čak i krvne žile. No kod pacijenata s niskim srčanožilnim rizikom veći sistolički tlak može biti prihvatljiv.
IZVOR: 24sata.hr