Zdrav kao dren kaže se za osobu koja nema nikakve tegobe. U našem narodu dobro je poznat značaj biljke dren (Corpus mas), koja je popularna još od antičkih vremena. Raste svuda, najviše na suhim, sunčanim i kamenitim stranama listopadnih šuma. Cvjeta u veljači i ožujku, a sazrijeva od srpnja do listopada. Plodovi su tamnocrveni, slatko-kiselkastog okusa.
Sadrže veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i izuzetno puno vitamina C. U plodovima ima dvostruko više askorbinske kiseline nego u naranči. Plodovi se jedu u svježem stanju, zamrzavaju se, suše ili prerađuju u pekmez, marmeladu, slatko, kompot, voćni sok. Međutim, usprkos tome što se zna da je ovo šumsko voće ukusno, hranjivo i zdravo, u narodu se ne koristi dovoljno.
U Francuskoj i Italiji se od plodova drena masovno radi vino i žele, a nedozreli plodovi konzerviraju se u slanoj vodi kao masline. U Njemačkoj se kuhaju sa šećerom i octom, te dodaju jelima od tijesta i krumpira. U Rusiji rade ukusne juhe i koriste se kao začin za specijalitete od mesa i ribe.
Svaki njegov dio je ljekovit: plod, list, kora, cvijet, svježe i osušene koštice. Djelotvoran je u liječenju grla, slabokrvnosti, boginja, bolesti bubrega, dijareje, hemoroida, dijabetesa, za brže zacjeljivanje rana…
Mesnati dio ploda i ulje iz sjemenki može se koristiti za regeneraciju kože i sluznice. Sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi od zrelih plodova pomažu kod dijareje i drugih bolesti probavnih organa. Ukoliko se uz poremećaj rada crijeva i dijareje javi i groznica, preporučuje se čaj od kore ove biljke.