Druga strana Instagrama: Saznali smo tko stoji iza profila Kritički, koji svijet pokušava učiniti humanijim mjestom

Nikolina je 21-godišnjakinja iz Crne Gore koja stoji iza profila Kritički koji je u vrlo kratkom roku stekao veliku popularnost. Studentica Medija, koja se zbog obrazovanja preselila u Sloveniju, svojim riječima i stavovima neprestano oduševljava cijeli Balkan.

Na svom profilu, kako to i njegovo ime kaže, daje kritičke osvrte na svu nepravdu koja se događa u svijetu te na načine na koji mediji te događaje prenose. Prema njezinim riječima, ti su načini nerijetko krivi, seksistički, homofobni i generalno osuđujući. Putem zanimljivih i drukčijih objava te pomoću jakih argumenata oblikovanih u oštre i jasne rečenice, Nikolina nam otkriva sve ono loše što se događa oko nas i pokazuje nam zašto je nešto neispravno te na koje načine to možemo ispraviti te svijet učiniti ljepšim i humanijim mjestom.

Što te potaknulo na to da pokreneš profil koji će se kritički osvrtati na svijet i društvo?

Kad god vidim neadekvatan medijski sadržaj, a osobito kad je to na našim prostorima, dobijem želju biti glasnija od tog sadržaja i argumentirano, objektivno i detaljno reći ljudima zašto ono što se plasira nije okej. Smisao vidim u pokretanju bitnih tema i pomaganju društvu da osvijesti najljepše dijelove sebe. Uvijek sam imala taj djelić sebe koji nije mogao šutjeti na nepravdu.

Koji su to koraci koji, prema tvom mišljenju, vode u humaniji i ljepši svijet?

Prvi korak, i najbitniji, jest priznavanje samima sebi da postoje problemi na kojima kao društvo trebamo raditi. Nakon toga, treba pokrenuti priču u svrhu dizanja svijesti, primjerice razgovarati s prijateljima, podijeliti ono što smo naučili na društvenim mrežama i slično. Nikad se ne trebamo prestati educirati o bitnim temama te trebamo naučiti da je u redu pogriješiti. U redu je ne znati, ali puno je bitnije nastaviti učiti. Uz sve to trebamo i malo empatije. Zapravo je vrlo malo truda potrebno za humaniji svijet.

Nit vodilja tvog profila je kritika. Misliš li da je u ovo doba ima premalo te da ljudi danas ne znaju kritički promišljati?

Možda i nije premalo ljudi, no činjenica je da se oni puno manje čuju. U vrtlogu mnoštva ljudi koji se čuju nadaleko, a često govore iz svojih strahova, kompleksa i nesigurnosti – pa samo produbljuju i nesigurnosti djece koja tek rastu i ne znaju da je često sadržaj koji im se plasira toksičan – nije jednostavno izvući se i početi rezonirati stvari jasno i racionalno. Tu bitnu ulogu ima i obrazovanje koje nije prilagođeno modernom dobu i ne uči djecu kritičkom mišljenju, utjecaju društvenih mreža i medijskoj pismenosti.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by kritički (@kriticki)

Koje su to stvari koje nikako ne podržavaš na društvenim mrežama?

Nikad ne bih mogla podržati reklamiranje dijetalnih proizvoda. To je jedna od stvari koja mi uvijek zapne za oko. Čak sam nailazila na primjere gdje strane poznate ličnosti koje ih reklamiraju ne navedući mnoge nuspojave proizvoda, a ni činjenicu da ovakvi proizvodi nisu odobreni od strane FDA-a (Food and Drug Administration).

Sve to može imati vrlo negativne posljedice po djecu (a i odrasle) koja će potrčati kupiti takav proizvod kad vide da ga reklamira njihova omiljena poznata osoba, Isto tako, zarađivanje preko takvih proizvoda nije humano. Ima toliko korisnih, zdravih i sigurnih proizvoda koji zaslužuju reklamu, a shakeovi za mršavljenje sigurno nisu jedan od njih.

Također, neodgovorno mi je reklamirati kockanje, ali i promovirati na bilo koji način konzumerizam, materijalizam, seksualizaciju sebe i drugih. I naravno, bilo kakvo vrijeđanje je jednostavno nepotrebno. Oduvijek vjerujem da se sve lijepim, racionalnim razgovorom može riješiti.

Što je za tebe najgora stvar koju djeca (i odrasli) upijaju putem interneta, a koja se ne može tako lako kontrolirati?

Iluziju savršenog života koji je za nas nedostižan. Iluziju ,”savršenog” tijela koje je za nas nedostižno. Iluziju savršenog partnera, velikog broja lojalnih prijatelja i savršeno skladne obitelji. Toliko iluzija savršenih stvari koje su uglavnom samo filter, poziranje, laž i režiran trenutak.

Sve to ima jaku posljedicu po mentalno zdravlje, i djece i odraslih. Ali, društvene mreže mogu biti mjesto gdje se educiramo, pratimo zanimljiv sadržaj i inspirativne ljude. Zato treba da ih napravimo sigurnim i ugodnim – koliko je to moguće – i ispratimo sve ono što može na bilo koji način loše utjecati na nas.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by kritički (@kriticki)

Misliš li da bi Instagram i YouTube Influenceri trebali više paziti na svoj sadržaj?

Smatram da nije na njima da paze, koliko je na nama da biramo tko će dobiti platformu. Mi, kao oni koji konzumiramo sadržaj, biramo tko će imati koliko prostora u medijima. Na nama je da se fokusiramo na pozitivan sadržaj i influencere koji dijele realne, zanimljive, edukativne ili inspirativne priče.

Naravno, bilo bi idealno da influenceri shvaćaju važnost svoje platforme i iskoriste je na zdrav, netoksičan i dobronamjeran način– ali to često nije slučaj.

Koja te stvar pokreće kad je u pitanju pisanje i što te svakog dana “tjera” na stvaranje sadržaja?

Ovo je ono što sam oduvijek htjela raditi. I jesam, na neke druge načine. Sada je to kroz Instagram stranicu. Možda će uskoro biti nešto drugo. No javno pričati o svim problemima u društvu je nešto što mene pokreće jer znam da je promjena moguća. Samo treba malo da truda.

Vidiš li pozitivne promjene u 2020. godini? Ako da – koje su to i dolaze li neke od njih iz online svjetova, odnosno s društvenih mreža?

Danas je ta linija između online i offline postala pomalo mutna. Uglavnom se sve ono što se dogodi uživo prenosi na društvene mreže i obrnuto. No vidim da je sve više profila koji se bave aktivizmom. Vidim sve više ljudi čija me hrabrost i predanost oduševljvaju. I također – vidim sve više ljudi koji odbijaju živjeti u društvu koje nije pravedno. Ono što je odlično kod društvenih mreža je što na popularnosti mogu dobiti domaći, mali biznisi te kvalitetan, zanimljiv, zabavan sadržaj, a i sadržaj koji opominje na društvene probleme.

Foto: Kerde Severin/Pexels