Razmišljate o otvorenom braku? Evo što takva odluka povlači sa sobom
Brak danas više nije ono što je bio. U povijesnom smislu, bio je to, prije svega, ekonomski aranžman, u okviru kojega su parovi ulazili u cjeloživo...
Približno četvrtina mladih ljubav traže i na društvenim mrežama, osobito putem aplikacija koje su za to namijenjenem primjerice na Tinderu. Time imaju veću mogućnost pronaći srodnu dušu, ali i prezentirati se na način koji oni sami žele.
Nerijetko se događa da, dok se dopisivanje događa online, sve je odlično, no dogodi se totalni debakl kad se osobe vide uživo. Primjerice, muškarac je niži nego što je naveo u opisu profila, a žena izgleda drugačije u stvarnosti, nego što je to na fotografiji, kako prenosi Vice. Problem se ne skriva samo u fizičkom izgledu nego može doći i do toga da je osoba u stvarnosti šutljiva, a na društvenim mrežama ne prestaje pričati. Drugim riječima, društvene mreže ne mogu predstaviti osobu u pravom, punom svjetlu pa se postavlja pitanje – koliko zapravo osobe na društvenim mrežama i u aplikacijama za dejtanje lažu i o čemu najčešće lažu?
Znanstvenici David Markowitz i Jeff Hancock napravili su istraživanje čiji su rezultati pokazali da muškarci najviše lažu oko visine i svojih hobija, dok žene nisu iskrene oko svojih kilograma, a fotografije ne prikazuju kako izgledaju u stvarnome životu. Znanstvenici su dodali kako ne treba vjerovati isključivo profilu, već tek po dopisivanju zaključiti hoćete li se uopće naći s osobom.
Kako bi utvrdili oko čega korisnici još lažu, analizirali su stotine poruka koje su korisnici na Tinderu izmijenili, no prije nego što su se upoznali u stvarnosti. Zaključili su da se laži mogu podijeliti u dvije kategorije: prva su one laži o prezentaciji samih sebe kad se osoba želi napraviti atraktivnijom pa, primjerice, laže o tome koliko često ide u teretanu. Drugi primjer koji su uočili je da, ako je suprotna strana religiozna, osoba će se i sama takvom predstaviti kako bi izgledalo da imaju više zajedničkih interesa.
Druga kategorija su laži o dostupnosti. Naime, korisnici nerijetko izmišljaju razloge zbog kojih se ne mogu s nekim vidjeti ili se ispričavaju zbog neodogvaranja na poruke jednom “standardnom” izlikom – nisam imao/la baterije/signala na mobitelu. Stručnjaci to nazivaju “batler-lažima” jer je to pristojan način kojim se izbjegava komunikacija, a da se pritom ne “zatvaraju” vrata, odnosno komunikacija se u bilo kojem trenutku može ponovno nastaviti. Ove se laži koriste najčešće u trenucima kad se osobi jednostavno ne da razgovarati.
Stručnjaci su dodali kako “batler-laži” osobu ne čine lošom, nego joj pomažu izbjeći sve potencijalne klopke koje se na spoju mogu pojaviti. Također, osoba se ne čini očajna jer do nje nije jednostavno doći zbog toga što nije uvijek dostupna. Ili se barem tako čini. Najzanimljivije je što većina korisnika na društvenim mrežama i očekuje da im se laže, odnosno to se smatra potpuno racionalnim ponašanjem.