Kako prepoznati dehidriranost kod bebe?
Britanski pedijatri dramatično upozoravaju kako davanje vode novorođenčadi može štetiti zdravlju, no domaći stručnjaci to opovrgavaju. Ipak, ne pre...
Novopečeni roditelji često nisu sigurni plače li njihovo dijete previše. Znanstvenici sa Sveučilišta Kingston i Warwick sada su proveli istraživanje kojim su uspjeli doći do podataka koji su im pomogli pri izradi dijagrama, koji prikazuje koliko bebe od rođenja do 3. mjeseca starosti u prosjeku vremena u danu provedu plačući.
Stručnjaci su promatrali ponašanje 8.700 beba i uočili razlike od zemlje do zemlje kada su pitanju plač i kolike.
Zaključili su da najviše plaču bebe u Velikoj Britaniji, Italiji, Kanadi i Nizozemskoj, a najmanje mali Danci, Nijemci i Japanci. Kolike ili grčevi, koji su uzrokovali barem tri sata plača tri dana u tjednu, najčešći su kod beba u Kanadi, Velikoj Britaniji i Italiji, dok su najrjeđe u Japanu i Danskoj.
“Trajanje plača je duže tijekom prvih šest tjedana života, a onda se značajno smanjuje”, izjavio je profesor psihologije na Sveučilištu Kingston Muthanna Samara.
Prema istraživanju, normalno je da bebe stare između tjedan i dva dana plaču 120 minuta dnevno. Bebe stare između 10 i 12 tjedana u prosjeku plaču 65 minuta dnevno, osim u slučaju kada ih muče grčevi pa je normalno očekivati da plaču i više od tri sata u danu barem tri puta tjedno.
Nada se kako će ovaj dijagram poslužiti roditeljima i profesionalcima koji brinu o zdravlju beba kako bi lakše uočili plaču li bebe više nego što je uobičajeno.
“Čak i ako beba ne plače koliko je očekivano, to može biti znak da je treba pregledati ili potražiti savjet medicinskog stručnjaka”, dodaje.
Ovo istraživanje analiziralo je podatke prikupljene tijekom godina u Europi, Americi i Japanu, a tako su znanstvenici mogli ustanoviti zašto bebe u nekim zemljama plaču više od drugih.
“Roditelji u Danskoj brže reagiraju na plač od onih u Velikoj Britaniji. To je otkrilo jedno prijašnje istraživanje. Naime, Britanci ostvaruju manje fizičkog kontakta s dojenčadi i kada plaču i kada su budni i smireni”, kaže Samara i dodaje kako je mogući razlog i to što očevi u Danskoj rade manje u prvim mjesecima poslije rođenja djeteta kako bi mogli pomoći svojim partnericama.
Analizom su došli i do zaključka da dojene bebe više plaču. Profesor Samara kaže kako je razlog tome što se adaptirano mlijeko duže probavlja pa se dojene bebe češće bude, a samim time i češće plaču.
Želja ovog profesora je proširiti istraživanje na istočne zemlje i Aziju kako bi dobili širu sliku o kulturološkim razlikama i socio-ekonomskim faktorima, odnosno njihovom utjecaju na ponašanje dojenčadi.