EVO ŠTO TREBATE RADITI svakog sata u danu!

Raspoloženje nam je nekad dobro, nekad loše, no kad se sve svede na prosjek, izgleda da postoji vrlo jasno predvidljiv obrazac koji se gotovo savršeno podudara s razinama dviju ključnih kemikalija u tijelu: kortizola (hormona stresa) i serotonina (neurotransmitera).

Naravno, ne utječu samo serotonin i kortizol na naše raspoloženje: tu su i razina šećera u krvi, prehrana i protok drugih hormona i kemikalija također pridonose psihološkom satu tijela.

Stoga evo što trebate raditi u koje doba dana:

01:00 – imamo najsnažniji nagon za spavanja između sada i četiri sata ujutro jer je količina melatonina, hormona spavanja, na vrhuncu. Stoga nije slučajno da su negativne emocije na najvišoj razini od ponoći do tri ujutro.

02:00 – idemo od ljutnje u ponoć do zaokupljenosti smrću od sada do 03:00. Nitko nije rekao da je zabavno biti budan u dva sata ujutro.

03:00 – razine serotonina su najniže od sada do pet ujutro, pa možda nije ni čudo da su lijepe misli daleko.

04:00 – kortizol sada počinje rasti, kako biste bili spremni za buđenje za nekoliko sati. Ali ako ste pod stresom i vaše tijelo ga proizvodi previše, možete doći do osjećaj tjeskobe i panike. Buđenje u četiri sata ujutro povezano je s depresijom.

05:00 – ako ste budni, vaša egzistencijalna kriza vjerojatno će se nastaviti: pet je vrijeme vrhunca za razmišljanje o religiji, prema studijama Twittera. To je također vrhunac vremena za osjećaj najmanje pozitivnih emocija.

06:00 – ustajanje! Vaše tijelo već nekoliko sati proizvodi kortizol. Na vrhu je 30 minuta nakon što se probudimo i ostaje visoko u prvom satu. Ustajanje rano, čak i ako vam nije potrebno, povezano je s nižim stopama depresije među ženama.

07:00 – motivacija je na vrhuncu. Manje smo ljutiti i ovo je vrijeme dobro za suočavanje s problemima, prema istraživačima s Bristol Universityja koji su povezali ovo doba dana s najmanje negativnim osjećajima.

08:00 – kako smo se digli u dobrom raspoloženju, naše raspoloženje sada pada: studije pokazuju da je 8:00 vrhunac trenutaka za tugu i umor (najgore je u ponedjeljak, nema iznenađenja).

09:00 – pozitivne emocije rastu. Razine serotonina također se povećavaju – do 11 sati ujutro.

10:00 – ako se danas osjećate osobito dobro, ovo je najvjerojatnije vrijeme za to. Prema studijama Sveučilišta u Bristolu, ljudi su sada najmanje ljutiti.

11:00 – ovo je najviša točka za analitičke sposobnosti mozga, tako da ćete biti najviše produktivni od 11:00 do podne. Pozitivne emocije još uvijek rastu, ali će vrlo brzo početi padati.

12:00 – u podne ćemo najbolje reagirati na pozitivne emocije i senzacije. To je glavna točka u radnom danu za osjećaj sreće.

13:00 – dobro raspoloženje počinje padati, kako dolazi poslijepodne. No u 13:00 smo najpozitivniji prema drugima, prije nego što naše raspoloženje naglo padne.

14:00 – ovo je najniži trenutak za sreću, u radnom danu. Osjećamo se i najumornije jer naše tijelo ulazi u prirodnu “fazu odmora”  zato što smo budni već sedam sati.

15:00 – razine serotonina, kao i šećara u krvi su najniže u poslijepodnevnim satima, pa dnevna promjena raspoloženja kreće oko 15:30.

16:00 – između 16 i 17 sati će doći do manjeg skoka u energiji. Mozak nije tako oštar kao ujutro, ali dobro je vrijeme za kreativne zadatke.

17:00 – sada se raspoloženje počinje poboljšavati – počinjemo uživati. I dalje se nalazimo u mini – energetskom skoku.

18:00 – temperatura tijela je najviša u sljedećih sat vremena. Najbolji izbor večere je obrok bogat ugljikohidratima jer povećava razinu šećera u krvi pa tijelo proizvodi više inzulina, što smanjuje kortizol.

19:00 – pada razina kortizola, što znači da ulazimo u relativno mirnu fazu.

20:00 – sad smo najtopliji prema drugim ljudima,  a mi sami smo ujedno i najsretniji u ovih sat vremena.

21:00 – ovo bi trebao biti vrhunac dobrog raspoloženja u večernjim satima. Tijelo sada počinje proizvoditi melatonin, hormon spavanja.

22:00 – razina melatonina u vašem tijelu se povećava kako bi pripremio tijelo na spavanje: počnite isključiti ekrane. Želite izbjeći drugi nalet energije u 22 sata, što može trajati dva do tri sata i otežava spavanje i pogoršavati raspoloženje.

23:00 – najbolji “prozor” za ulazak u san je između 21 i ponoći, kada mozak i tijelo mogu dobiti odgovarajući omjer dubokog (REM) sna.  Za većinu, raspoloženje je najbolje ujutro ako možemo već spavati prije 23 sata.

24:00 – ako ste još budni, šanse su da vam se raspoloženje brzo pogoršava. Studije na Twitteru pokazale su da je ponoć ključno vrijeme za izražavanje bijesa.

IZVOR: METRO-PORTAL.RTL.HR