Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Alegije, prehlada ili refluks želučane kiseline mogu biti među razlozima kašlja, a bez obzira koji je uzrok, postoji razlog zbog kojeg kašljete, kako piše Health.com.
“Kašalj je zaštitni mehanizam kojim vaše tijelo čisti dišne putove”, objašnjava pulmolog dr. Jonathan Parsons iz Ohio State University Wexner liječničkog centra.
Dodaje kako postoje brojni načini na koje će liječnici dokučiti uzrok vašeg kašlja.
“Među prvim pitanjima je kašljete li i tijekom dana, ili je to simptom koji se javlja samo noću”, nadovezuje se pulmolog dr. Joseph Khabbaza iz klinike Cleveland.
S njim se slaže i internist prim. dr. Jadranko Jelić koji ističe kako je generalna preporuka da se ljudi liječniku zbog kašlja trebaju javiti ako on ne prestaje nakon sedam dana.
“No ako je to kašalj koji mijenja formu, vodi ka promuklosti, ako iskašljavate sukrvicu, treba se odmah javiti liječniku bez odgađanja. Također, nije svaki kašalj isti, pa onda ako se češće javlja noću, može signalizirati da imate problema sa srčanožilnim sustavom koji ne funkcionira dobro pa zbog slabije cirkulacije dolazi do nakupljanja vode u plućima, a ako recimo danju prijeđete tri stepenice pa više ne možete disati, možda imate kroničnih pulmoloških problema. Kašalj je zapravo jako ozbiljna tema i njome bi se trebali baviti liječnici, osobito u današnje vrijeme kad se stvorila ova histerija oko koronavirusa, pa svatko tko se malo zakašlje misli da se zarazio koronom. Stoga, ako imate bilo kakve sumnje ili pitanja oko kašlja, nazovite svog liječnika i s njim se konzultirajte oko toga što poduzeti”, savjetuje prim. Jelić.
Iako je nemoguće odrediti uzrok kašlja samo po zvuku, postoje detalji koji će iskusnom liječniku pomoći otkriti o čemu je riječ. Evo kako ustanoviti što je prouzročilo kašalj.
Kako zvuči:
“Riječ je ili o suhom ili o mokrom kašlju. Uzrokuje ga sluz koja se cijedi u grlo bilo zbog prehlade ili alergije i na taj način iritira živčane završetke te uzrokuje kašalj”, pojašnjava dr. Parsons.
Ponekad se takav kašalj pogoršava noću, a javlja se i škakljanje u grlu. Ako je riječ o alergijama kao uzročniku tegoba, onda se mogu javiti i kihanje te svrbež očiju. Ako sumnjate na alergije, u ljekarni nabavite antihistaminike, no ako to ne pomogne, svakako potražite savjet liječnika koji će vas usmjeriti prema alergologu.
Ako je pak riječ o prehladi kao uzroku curenja nosa, pokušajte s prirodnim pripravcima poput slane otopine za ispiranje nosa ili pare za inhalaciju kako biste ublažili začepljenost. No ako takav kašalj potraje više od tjedan dana, svakako otiđite liječniku kako bi isključio upalu sinusa za koju su ipak potrebni antibiotici.
Kako zvuči:
Suhi kašalj koji završava pištanjem ili sličnim zvukovima. Ljudi s astmom imaju upaljene dišne puteve i to može prouzročiti teškoće s disanjem poput kašlja ili pištanja. Kašalj se pogoršava noću ili tijekom tjelovježbe. Usto, javljaju se simptomi poput kratkog daha, pritiska u prsima te umora.
Kako bi provjerio je li riječ o astmi, liječnik će vas vjerojatno uputiti na spirometriju, test funkcije pluća. Astmu liječe dva tipa lijekova, bronhodilatori koji pomažu olakšati disanje te lijekovi koji utječu na leukotriene, masne molekule imunološkog sustava i kroz njih kontroliraju bolest tijekom dana.
Kako zvuči:
Suhi, grčeviti kašalj. Gastroezofagealna refluksna bolest ili GERB nastaje kad se želučana kiselina vraća u jednjak i među češćim je uzrocima kroničnog kašlja. Časopis Nature iz 2006. godine navodi da GERB uzrokuje čak 40 posto slučajeva kroničnog kašlja.
“Ako kašljete samo noću, GERB je mogući uzrok vaših tegoba. Kašalj obično započinje odmah čim legnete. Više od 75 posto bolesnika s GERB-om nema drugih simptoma, a kod ostalih oni mogu uključivati žgaravicu i promuklost”, navodi dr. Parsons.
Dijagnostički testovi uključuju rentgenske snimke gornjeg dijela probavnog sustava i endoskopiju, pretragu u kojoj liječnik u vaše grlo umetne tanku fleksibilnu cjevčicu kako bi pogledao grlo. GERB se liječi lijekovima koji sprječavaju vraćanje kiseline, a liječnici preporučuju i da zadnji obrok bude najmanje tri do četiri sata prije spavanja. Na taj način ćete izbjeći noćni kašalj.
Kako zvuči:
Kronični kašalj koji proizvodi mnogo sluzi, osobito u jutarnjim satima.
“KOPB je kronična opstruktivna bolest pluća koja uključuje kronični bronhitis i emfizem, a glavi uzrok bolesti je pušenje. Obično se kašalj tijekom dana ublažava, no od ostalih simptoma to su kratak dah, pištanje, stezanje u prsima i umor”, kaže dr. Parsons.
Liječnici za dijagnostiku koriste spirometriju i rentgen, a bolest se liječi različitim vrstama lijekova, pa i steroidima. Podrazumijeva se prestanak pušenja, a u ekstremnim slučajevima bolesnicima treba i terapija kisikom.
Kako zvuči:
Suhi kašalj. Grupu lijekova koji se zovu ACE inhibitori liječnici obično propisuju za visoki krvni tlak, a kod nekih 20 posto pacijenata mogu prouzročiti kašalj.
“Kašalj povezan s konzumacijom lijekova započinje obično nekoliko tjedana od početka uzimanja terapije”, kaže dr. Parsons.
Ako je vaš kašalj blagog intenziteta, možete svog liječnika zamoliti da vas prebaci na drugi ACE inhibitor na koji možda nećete reagirati. No ako je riječ o teškom kašlju, provjerite s liječnikom možete li prijeći na potpuno drukčiji tip lijekova protiv visokog tlaka.
Kako zvuči:
U početku suh kašalj koji se kroz nekoliko dana pretvara u mokri kašalj s žutom, zelenom ili smećkastom sluzi. Dodatni simptomi uključuju vrućicu, teškoće s disanjem te bolove prilikom dubokog disanja ili kašlja.
“Liječnik će dijagnosticirati upalu pluća rentgenom, a pretragama krvi će ustanoviti je li riječ o virusnoj ili bakterijskoj upali”, pojašnjava dr. Parsons. Liječenje podrazumijeva antibiotike ako je riječ o bakterijskoj upali, a ako je pak uzrok virus jedini lijek je odmor, pileća juhica i lijekovi koji će ublažiti kašalj.
Kako zvuči:
Oštar kašalj koji završava zviždanjem ili hripanjem prilikom udisanja. Odatle i naziv bolesti. Zahvaljujući cjepivima nastalima oko 1940. godine, danas je riječ o vrlo rijetkoj bolesti. Američki centar za prevenciju i kontrolu bolesti navodi kako je u SAD-u 2012. godine bilo oko 48.000 slučajeva, što je najviše od 1955. godine.
“Početni simptomi uključuju curenje nosa, vrućicu i kašalj kao kod početka prehlade. No nakon tjedan dana kašalj postaje intenzivniji i gušeći, do te mjere da bolesnik može promijeniti boju lica u crvenu ili plavu”, kaže dr. Parsons.
Bolest dijagnosticiraju nalazima krvi te rendgenom, a liječi se antibioticima.
Photo by Annie Spratt on Unsplash