EVO ZBOG ČEGA ne smijete hranu samo “trpati” u sebe

FOTO: THINKSTOCK/GULIVER IMAGES

Koliko ste puta rekli – idem nešto baciti u kljun/usta/želudac, pa upravo to i napravili progutavši na brzaka neki sendvič, komad pizze, burek, hamburger… žureći se nekamo? Teško da uvijek postoji takva žurba da ne možete mirno pojesti jer uvijek možete jesti pred računalom i raditi.

Osim što ste na taj način omalovažili hranu koju ste konzumirali, ne posvećujući joj niti trenutak pažnje ili barem malo uživanja u njezinom okusu i mirisu, napravili ste i medvjeđu uslugu svojoj liniji.

Naime, konzumirate li obrok sporo, manji su izgledi da ćete se udebljati ili da će se kod vas razviti metabolički sindrom (skupina metaboličkih poremećaja koji se očituju kao inzulinska rezistencija, nakupljanje masnog tkiva u području trbuha, visoka razina kolesterola i povišen krvni tlak), na što upozoravaju japanski znanstvenici.

Takvo se stanje razvija jer konzumiranje hrane na brzinu uzrokuje fluktuaciju razine šećera u krvi, što može rezultirati inzulinskom rezistencijom (otpornošću na inzulin), kako prenosi “Independent”.

Glukoza je najznačajniji izvor energije, potreban za mišićni rad i za sve procese u organizmu, uključujući i rad mozga. Nakon unosa hranom u organizam i apsorpcije iz crijeva, razinu glukoze u krvi regulira jetra, koja osigurava održavanje razine unutar precizno određenog raspona. Razina glukoze u krvi pokazuje fluktuacije kod svakog pojedinca koje ovise o tjelesnoj aktivnosti i vremenu proteklom od konzumiranja jela.

Ove fluktuacije su dodatno povećane kod brojnih patoloških stanja kod kojih razina glukoze u krvi može biti povišena (hiperglikemija) ili smanjena (hipoglikemija). Rezultati istraživanja izneseni na godišnjem sastanku članova Američke udruge za srce upućuju na to da bi sporije konzumiranje jela moglo biti ključno za održavanje dobrog zdravlja pojedinca.

Tim znanstvenika s japanskog sveučilišta Hiroshime tijekom 2008. procijenio je zdravstveno stanje 642 muškaraca i 441, žene čija je prosječna dob iznosila 51 godinu, od kojih nitko nije imao metabolički sindrom.  Sudionici istraživanja podijeljeni su u tri kategorije u skladu s opisanim navikama kada je posrijedi brizna konzumiranja hrane: spora, umjerena, brza. Nakon pet godina, znanstvenici su ponovno pozvali ispitanike.

Ustanovili su da se kod onih koji su imali običaj hranu jesti brzo u najvećem postotku – 11,6 posto, razvio metabolički sindrom. U grupi onih koji su jeli umjereno brzo metabolički sindrom se javio kod 6,5 ispitanika. Najbolje su prošle osobe koje su se izjasnile kao spori konzumenti hrane jer se kod samo 2,3 posto sudionika istraživanja razvio metabolički sindrom.

Znanstvenici su brzo konzumiranje hrane povezali i s češćim dobivanjem na kilaži, povećanjem glukoze u krvi i s abdominalnom pretilošću, odnosno porastom opsega struka.

Zbog svega navedenog važno je osvijestiti sporo žvakanje zalogaja jer to mozgu omogućuje primanje signala da je sit, a to opet znači da nećete doći u napast da se prejedete. Kad ljudi jedu brzo, čini im se da se ne mogu zasititi. U tom je slučaju vrlo vjerojatno da će pojesti više hrane nego što im je to potrebno.

“Sporije jedenje može biti ključno za promjenu životnog stila koji će rezultirati izostankom razvoja metaboličkog sindroma”, rekao je autor studije i kardiolog na japanskom sveučilištu Hirošima, dr. Takayuki Yamaji, dodavši kako se nada da će se rezultati japanskog istraživanja primijeniti i među stanovnicima SAD-a.

IZVOR: METRO-PORTAL.RTL.HR