Fahrenheit 451

Napisan još 1953. godine, tada futuristički znanstveno-fantastički roman Fahrenheit 451 danas savršeno odgovara stvarnosti. Vizija budućnosti autora knjige Raya Bradburya gotovo je proročanska – današnji svijet i onaj o kojem je Bradbury pisao prije toliko godina, slični su do mjere koja šokira. Bradburyjev svijet budućnosti sastoji se od golemih ekrana na kojima se neprekidno prikazuju interaktivne TV-sapunice, ljudi se kreću potpuno nesvjesni okruženja, s mini slušalicama u ušima, a knjige su zabranjene i spaljuju se jer ljude navode na razmišljanje i čine ih nesretnima. Knjiga je u izdanju Vorta Palabre i u prijevodu Anje Majnarić dostupna u knjižarama po cijeni od 89 kn.

Guy Montag je vatrogasac posebne vrste. U njegovu svijetu, hipotetskoj i nedefiniranoj budućnosti („nakon 1960.“), u kojem vlada televizija, a književnost je na rubu izumiranja, vatrogasci radije podmeću požare umjesto da ih gase. Njihov je posao uništiti najnezakonitije stvari, otisnute knjige, zajedno s kućama u kojima ih se skriva. Montag nikad ne preispituje svoj posao, svakodnevno ga obavlja te se nakon toga vraća kući, svom praznom životu i supruzi Mildred, koja dane provodi sa svojom televizijskom obitelji. Vlasti, naime, koriste televizijske programe kako bi u potpunosti kontrolirale društvo i određivali što je ispravno, a što neprihvatljivo. U tu svrhu svi moraju koristiti isključivo televiziju kako bi se informirali, ali i kako bi živjeli lišeni međuljudskih odnosa.

No, Montag će jednog dana upoznati svoju ekscentričnu mladu susjedu, Clarisse, koja će ga upoznati s prošlošću u kojoj ljudi nisu živjeli u strahu te sa sadašnjošću u kojem se na svijet gleda kroz ideje potekle iz knjiga, a ne kroz beskrajan mrmor koji dolazi s televizijskih ekrana.

Dobro došli u društvo zabave i zaborava, prepustimo se vladavini elita koje će nas nesvjesne odvesti u nove ratove. Zakoračimo hrabro u propast.