Jesu li fermentirani sastojci budućnost kozmetike?

Od kefira do kombuche, mnogi obožavaju fermentiranu hranu zbog njezina blagotvornog djelovanja na zdravlje naših crijeva. Zašto u istim beneficijama ne bi onda mogla uživati i naša koža?

Fermentiranje namirnica nije ništa novo, ali je “fermentirana” njega kože nova beauty kategorija čija popularnost raste. “Prvi koraci fermentacije kozmetičkih sirovina napravljeni su u Južnoj Koreji, a zbog pozitivnog djelovanja na kožu čini se da će postati svjetski trend sutrašnjice”, smatra Gordana Gorinšek, magistra inženjerka fitomedicine i procjeniteljica sigurnosti kozmetičkih proizvoda.

Ako vam u mislima “plešu” slike seruma prožete kiselim kupusom i kimchijem, ovi proizvodi nisu baš tako doslovni, ali oslanjaju se na istu drevnu metodu. Postupak proizvodnje fermentiranih sirovina za njegu kože gotovo je isti kao i dobivanje vina od grožđa ili pripremanje kruha od startera. U tom se znanstvenom procesu za razgradnju sastojaka koriste mikroorganizmi poput gljivica ili bakterija da bi se dobili visokoučinkoviti sastojci i proizvodi.

“Glavna prednost kozmetičkih sastojaka dobivenih fermentacijom njihova je kompatibilnost s kožom – koža ih dobro podnosi i prihvaća. Osim toga, fermentacija omogućava pretvaranje složenih spojeva u jednostavne. Što su spojevi svojom građom jednostavniji, to lakše prodiru u kožu i time je njihova iskoristivost veća”, navodi magistra Gorinšek. Pojašnjava da se fermentirana njega kože odnosi na formule koje sadrže fermentirane prirodne sastojke kao što su voće, bilje i druge prirodne tvari koje se pretvaraju u postbiotike, a koji služe kao hrana za dobre bakterije (probiotike) na površini vaše kože.

Dakle, fermentirani sastojci imaju jednake beneficije za vašu kožu kao i za vaša crijeva. Nasreću, u posljednje vrijeme na etiketama preparativne kozmetike sve se češće mogu pronaći fermentirani sastojci, uključujući i soju, alge, rižinu vodu, razne biljke, pa čak i aktivne sastojke koje poznajemo i volimo, poput vitamina C, hijaluronske kiseline, ceramida i drugih. “Postoji niz sirovina čija se moć metodom fermentacije udvostručuje”, kaže Gorinšek objašnjavajući da neki od njih djeluju na kožu. “Fermenti od bobičastog voća odlikuju se svojim antioksidativnim svojstvima, dok fermenti iz crvenoga i crnoga ginsenga ili mahune tonka-graha pridonose smanjenju vidljivih znakova starenja kože. U posljednjoj su skupini fermenti bogati hidratantnim svojstvima, kao što su aloja, morska alga, obrano mlijeko i sojino mlijeko. Ovi sastojci sami po sebi već imaju izvrsna svojstva hidracije, a proces fermentacije višestruko povećava njihov učinak.”

Fermentirani su sastojci posebno korisni za održavanje zdravog balansa mikrobioma i pH razine kože. Površina kože, naime, ima vlastitu prirodnu bakterijsku floru koja se naziva mikrobiom. To je ekosustav “dobrih” bakterija koje štite kožu od štetnih vanjskih utjecaja i “loših” bakterija. S obzirom na to da formule s postbioticima hrane, njeguju i umiruju mikrobiom naše kože, to rezultira zdravijim i otpornijim tenom koji je zauzvrat manje podložan raznim iritacijama, ekcemima i suhoći.

“Fermentirani proizvodi za njegu kože ne djeluju samo na jačanje barijere nego također i smanjuju iritaciju, hrane najdublje slojeve epiderme, podupiru sintezu kolagena, smanjuju upale i bore se protiv slobodnih radikala i oštećenja od sunca, što ih čini prikladnima za sve tipove kože. Pomažu i kod kožnih bolesti poput akni, ekcema i rozaceje”, navodi renomirana indijska dermatovenerologinja dr. Niketa Sonavane.

Čini se da molekule dodatno osnažene procesom fermentacije postaju moćni saveznici u očuvanju zdravlja naše kože jer ju održavaju u ravnoteži. Ipak, unatoč obećanjima beauty industrije (i interesu dermatologa) za novi trend, fermentirana njega kože poprilično je novi koncept. “Fermentacija je učinkovit i zanimljiv način obrade sirovina te će zasigurno u budućnosti pronaći svoje miljenike među kupcima, ali svakako zahtijeva daljnja istraživanja o njihovoj učinkovitosti”, zaključuje Gorinšek. Ovo je vrijedan podsjetnik da tvrdnje o svakom novom trendu ljepote uzmete s rezervom. Postoje potencijalne dobrobiti, ali još ćemo pričekati prije no što fermentiranu kozmetiku nazovemo “svetim gralom ljepote”.

Kako fermentirani sastojci poboljšavaju kozmetiku?

Poboljšavaju formulu proizvoda

Proces fermentacije u kojoj bakterije izvode svoju čaroliju povećava snagu i blagotvornost sastojaka. Drugim riječima, formula s istom količinom aktivne molekule koncentriranija je i potentnija.

Nježniji su prema osjetljivoj koži

U procesu fermentacije većina sastojaka postaje blaža prema koži, zbog čega se smanjuje mogućnost da proizvod izazove iritacije. Razlog još nije dovoljno istražen, ali stručnjaci smatraju da je to zato što fermentirane molekule osnažuju barijeru kože i podupiru optimalnu razinu pH kože.

Potencijalno su održiviji

Fermentacijski proces potencijalno možda može ponuditi više ekološki i održiviji način izrade kozmetičkih sastojaka jer se u ovu svrhu koriste isključivo biljne sirovine te prirodne molekule i mikrobi.

Foto: TanyaRow, Irina Kozmova/iStock / Getty Images Plus