Znate li tko su fleksitarijanci? Možda i vi pripadate njima

Dok je prije desetak godina mnoge bunila razlika između vegetarijanaca i vegana, danas se spominje sve više raznih pojmova koji pobliže označavaju nečiji stil prehrane. Za one koji se trude jesti manje mesa, ali ne znaju kako napraviti određeni balans da bi imao benefite i da ne bi gubili određene nutritivne vrijednosti, rješenje je u fleksiterijanskoj prehrani (kojoj, inače, mnogi današnji vegetarijanci i vegani prvo pribjegavaju prije nego prijeđu na prehranu koja nema životinjsko podrijetlo).

Pročitajte više… Plant-based prehrana: Prolazni trend ili utemeljena preporuka?

Istraživanja veganske i vegetarijanske prehrane uvelike pomažu u tome da se može sa sigurnošću reći kako ovakva poluvegetarijanska prehrana donosi poboljšanja u zdravstvenom smislu. Studija koja je pratila 45.000 odraslih osoba tijekom 11 godina pokazalo je da vegetarijanci imaju 32 % manji rizik od srčanih bolesti u usporedbi s nevegetarijancima. Također, pregled čak 32 studije o učinku vegetarijanske prehrane na krvni tlak pokazao je da su vegetarijanci imali prosječni sistolički krvni tlak gotovo sedam bodova niži od onih koji su jeli meso.

Kako funkcionira fleksitarijanska prehrana?

Riječ je, naime, o prehrani koja kombinira mesne i nemesne sastojke, pa možete primjerice odlučiti dva dana jesti meso u tjednu, ili tri puta, a ostatak u svojim receptima koristiti biljne proteine. Fleksitarijanska prehrana u manjem obujmu uključuje i mliječne proizvode, no ona je većinom biljna.

Generalno, važno je uglavnom jesti voće, povrće, mahunarke, cjelovite žitarice i drugu minimalno obrađenu cjelovitu hranu kako bi se iskoristile zdravstvene prednosti biljne prehrane.

Pročitajte više… Je li veganska prehrana učinkovita kad je riječ o mršavljenju?

Osim zdravstvenih benefita, fleksiterijanska prehrana može biti od koristi i za okoliš. Smanjenje potrošnje mesa može pomoći u očuvanju prirodnih resursa smanjenjem emisija stakleničkih plinova, kao i korištenja zemljišta i vode. Dapače, utvrđeno je da bi prelazak s prosječne zapadnjačke prehrane na fleksitarijansku prehranu, gdje je meso djelomično zamijenjeno biljnom hranom, moglo smanjiti emisije stakleničkih plinova za 7 %.

Također, konzumiranje više biljne hrane također će potaknuti potražnju za više zemljišta koje će se posvetiti uzgoju voća i povrća za ljude umjesto hrane za stoku. A kako uzgoj biljaka zahtijeva mnogo manje resursa od uzgoja životinja za prehranu, jasno je koji su beneficiji.

No kako započeti i što više uključiti, a što manje?

Redovite namirnice u fleksitarijanskoj prehrani

To su biljni proteini (soja, tofu, tempeh, mahunarke, leća), povrće bez škroba (mahune, cvjetača, mrkva), ostalo povrće (batat, krumpir, grašak), voće (jabuke, naranče, bobice, grožđe, trešnje). Uz to, potrebno je uvesti i cjelovite žitarice (kvinoju i heljdu), orašaste plodove, biljna mlijeka, začine poput bosiljka, timijana, đumbira i kurkume te umaka poput salse, senfa, kečapa te sojinog. Čaj i kava su također na redovitom meniju.

Pročitajte više… Mislite li da je prehrana važna kad vježbate i želite izgubiti kilograme? Novo istraživanje daje odgovor

Ako želite uključiti životinjske proizvode, odaberite prije svega sljedeće kad god je to moguće:

Jaja i meso iz slobodnog uzgoja ili na pašnjacima, divlje ulovljenu ribu, lokalni mliječni proizvodi i slično. Fleksitarijanska prehrana, kao što i sami uviđate, ne samo da potiče ograničavanje mesa i životinjskih proizvoda nego i ograničavanje visoko obrađene hrane, rafiniranih žitarica i dodanog šećera.

Namirnice koje treba izbjegavati u fleksitarijanskoj prehrani

Prerađeno meso, poput slanine, kobasice i hrenovki, rafinirane ugljikohidrate (bijeli kruh, bijelu rižu, pekarske proizvode), proizvode s dodanim šećerom i slatkiše te fast food.

Foto: Aamulya/iStock, Getty Images Plus via Getty Images