Kad je riječ o pozitivnom stavu zemalja o menstrualnom zdravlju, Hrvatska je na 70. mjestu
Povodom početka Olimpijskih igara Intimina je provela istraživanje o reproduktivnom zdravlju na 206 zemalja koje se ovog ljeta natječu u Parizu - g...
U istraživanju su, između ostalog, obratili pažnju na blijede usnice i ten, sjajnu ili prošaranu kožu, spuštene kutove usana i otečene ili crvene oči. Bolesne ljude u detektirali u 81% slučajeva.
Ljudima, čini se, prilično dobro polazi za rukom utvrditi je li neka osoba bolesna i treba li je zaobilaziti, kako su zaključili švedski znanstvenici na temelju istraživanja u kojemu su ispitanicima davali fotografije osoba s pitanjem misle li da je ta osoba bolesna. Suočeni s fotografijama bolesnih i zdravih osoba, ispitanici su s 81-postotnom točnošću izdvojili bolesne osobe, objavio je tim švedskog instituta Karolinska u Stockholm.
Tim predvođen neuroznanstvenikom Johnom Axelssonom zarazio je bakterijom Coli, koja izaziva upalni odgovor, dobrovoljce, dok je kontrolna skupina dobila placebo injekciju. Dva sata nakon injekcije dobrovoljci su fotografirani i potom su slike pokazane sudionicima istraživanja.
Znanstvenike je zanimalo i koja su specifična obilježja pomogla ispitanicima da odrede jesu li osobe na fotografijama bolesne ili zdrave. U drugom krugu istraživanja fokusirali su se na vizualne simptome bolesti na licu.
To je uključivalo blijede usnice i ten, sjajnu ili prošaranu kožu, spuštene kutove usana i otečene ili crvene oči. S iznimkom sjajne ili prošarane kože, svi su ispitanici naveli preostale faktore kao one na temelju kojih su prepoznali bolesne na fotografijama.
Znanstvenici u radu objavljenom u stručnom časopisu “Proceedings of the British Royal Society B” upozorili su da oslanjanje samo na vizualnu analizu može biti pogrešno. Lica tužnih ili umornih osoba primjerice mogu biti zamijenjena za bolesna. Taj fenomen koincidira s drugim studijama koje sugeriraju da se u društvu često izbjegavaju umorne osobe.
IZVOR: 24SATA.HR