Zemlja kakvu poznajemo danas, može nestati u stotinjak godina, a zagrebački aktivisti otkrivaju kako djelovati već sada

Koliko ste puta, kad ste vidjeli požar, poplavu ili neobične promjene vremena pomisli da to ima veze s globalnim zatopljenjem? Pratite li svjetske podatke o zagrijavanju našeg planeta? Znate li kakve su posljedice globalnog zatopljenja? Žalite li što niste barem jednom u životu u prirodi vidjeli nosoroga Sudana?

Razvrstavate li otpad? Konzumirate li meso? Kupujete li impulzivno odjeću u lancima dućana? Na koji način pridonosite očuvanju okoliša? Što mislite, koliko vremena nam je ostalo da uspijemo poduzeti nešto kako cijeli naš planet i civilizacija ne bi kroz stotinjak godina otišli u zaborav? To su samo neka od pitanja koja bi se svakodnevno trebali zapitati u svrhu očuvanja jedinog mjesta na kojem čovjek može živjeti – planeta Zemlja. Životinjske vrste izumiru, godišnja doba se stapaju jedna s drugima, onečišćenje u zraku je sve veće, ledenjaci se tope, elementarne nepogode uništavaju živote… A lista je još puno duža od ove. Svim ovim pitanjima bavi se i skupina Extinction Rebellion, osnovana ove godine kako bi probudila svijest ljudi oko jedne od najbitnijih tema – kako očuvati planet s obzirom na sve što smo mu učinili u posljednjih nekoliko stotina godina i kako pojedinac može promijeniti svijet. Što učiniti i na koji način pozitivno djelovati, otkrili su nam u intervjuu.

Extinction Rebellion je skupina, odnosno masovni pokret koji osvještava o globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama. Na koji način djelujete?

Extinction Rebellion djeluje na tri načina: online, kroz akcije i unutar grupe. Online svakodnevnim objavama na društvenim mrežama osvještavamo i senzibiliziramo pratitelje/ice na činjenice vezane uz predstojeću klimatsku nesigurnost i potencijalnu dugoročnu katastrofu. Osim toga radimo i akcije i performanse kojima želimo educirati i informirati širu javnost te utjecati na donosioce odluka na svim razinama kako bi napokon shvatili znanstvene činjenice i klimatske promjene ozbiljno. Javnim nenasilnim akcijama, kreativnim performansima i radionicama želimo ukazati na hitnost ovog problema, ali i ponuditi rješenja. Velika nam je želja da ukažemo na to da svatko ima pravo boriti se za svoju budućnost i budućnost okoline u kojoj živi. Potičemo sve građanke/ne da nam se pridruže i da se aktivno uključe u borbu za klimatsku pravdu.

Koji su vam sve ciljevi?

Ciljevi svih Extinction Rebelliona skupina u svijetu su isti: Vlade moraju govoriti istinu proglašavajući klimatsku i ekološku krizu, radeći s drugim institucijama kako bi priopćile hitnost promjena. Kroz akcije i online aktivizam radimo pritisak i izvještavamo javnost o potrebi za djelovanjem bez odgađanja kako bi se umanjile posljedice koje će sigurno imati na ljudsko društvo i na cjelokupan život na Zemlji. Djelujemo sada, jer će kasnije biti prekasno da se zaustavi gubitak biološke raznolikosti i te da se emisije stakleničkih plinova svedu na neto nulu do 2025. godine! Također smatramo da moraju postojati građanske inicijative koje će se boriti za iznošenje činjenica u javnost i uvođenje promjena odozdo prema gore.

Kakve akcije organizirate u Hrvatskoj?

Oformili smo se ove godine i od tada smo imali niz javnih nenasilnih akcija. Extinction Rebellion Zagreb predstavljen je performansom na Trgu bana Jelačića, takozvanim nastupom neposluha. Za Dan planete Zemlje tijekom lockdowna organizirano je oslikavanje gradskih ulica i parkova kredom s porukama za spas Zemlje te je prikupljen velik broj fotografija iz cijele Hrvatske. Nekoliko akcija bilo je usmjereno na licemjerstvo kojim je predstavljeno hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a, uz obećanja o planiranju konkretnih koraka Hrvatske i EU-a u borbi protiv klimatskih promjena, dok je isto to predsjedanje sponzorirala INA. Treba li uopće naglašavati da ništa po tom pitanju nije dogovoreno ni učinjeno, ali je INA dobila nove koncesije za istraživanje i bušenje nafte i plina. U svojim akcijama također se solidariziramo i s drugim grupama iz Europe i cijelog svijeta. Posljednja akcija održana prošli tjedan bila je podizanje velikog transparenta na Trgu bana Jelačića s porukom “Klimatska kriza – djeluj odmah!” koja je bila dio globalne kampanje Climate care uprising. Više o toj do sad najvećoj akciji možete vidjeti na priloženim slikama. Možda nismo velika zemlja, ali i mi smo dio globalne borbe za spas klime.

Što je nužno mijenjati kako bismo smanjili utjecaj globalnog zatopljena na planet?

Nužno je postići ravnotežu između triju glavnih točaka: ljudi, planete i profita. Kroz kružnu ekonomiju koja se bazira na stvaranju što manje otpada, a iskorištavanja što više materijala može se uspjeti. Bitno je da se probije začarani krug potrošnje koji nalaže ljudima da se sreća dostiže samo kroz novac. Tko se ne slaže s tim neka proba učiniti što je znanstvenik Guy McPherson rekao: “Ako smatrate da je ekonomija važnija od okoliša, pokušajte zadržati dah dok brojite svoj novac.” Prekomjernu ekstrakciju resursa koja zagađuje atmosferu, ponajprije fosilnih goriva vidimo kao glavni izvor problema. Rješenje ovisi o svima nama, moramo djelovati pojedinačno, vlastitim izborima i savjesnim odlukama u svakodnevnom životu. Tako također dajemo glas za ono što je pozitivno i što želimo podržati. No tu ne prestaju naše mogućnosti. Moramo zahtijevati i stvarati promjene na sustavnoj razini. Promjene će se desiti kada izađemo na ulice i borimo se za društvenu i ekološku pravdu zajedno.

Koliko rigorozne promjene trebaju biti da bi se situacija promijenila?

S obzirom na to da su lobiji za fosilna goriva, ali i druge industrije koje uzrokuju štetne posljedice na planetu, poput mesne industrije, izrazito moćni i glasni u svojem pritisku na vlade diljem svijeta te da njima odgovara da stvari ostanu kakve jesu koliko god to bude moguće, mi moramo dati sve od sebe da se ujedinimo i borimo još glasnije za svoja prava i promjenu vrijednosti na kojima se temelji naše društvo. Nema neograničenog rasta na ograničenoj planeti, to je već svima jasno. Ali posljedice pohlepe onih 1 % najbogatijih najviše pogađaju ostalih 99 %. Ako pretvorimo svoju brojnost u svoju najveću snagu, moći ćemo se izboriti za promjenu. Građanski neposluh pokazao se kroz povijest snažnim pokretačem društvenih promjena, a klimatska kriza upravo je jedan od tih povijesnih trenutaka kada je promjena nužna i neizbježna. Iz tog razloga svaki je trenutak bitan, da počnemo otvarati oči i da uvidimo što prirodi radimo.

Što je nešto što svaki pojedinac može promijeniti u svom životu kako bi doprinio pozitivnoj promjeni?

Mnogo je malih i svakodnevnih stvari kojima svaka osoba može doprinijeti borbi, recimo izbjegavati koristiti jednokratnu plastiku, konzumirati meso ili nepotrebno voziti automobil, a više raditi na prevenciji stvaranja otpada, lokalnoj prehrani na biljnoj bazi, korištenju javnog prijevoza i bicikliranju te dijeljenju stvari koje ne trebamo. Sve to i još mnogo sličnih primjera odavno je poznato, ali ono što treba osvijestiti je u kojoj mjeri to moramo prakticirati. Takvo ponašanje mora postati naša rutina i moramo ga prenositi na druge kako bismo stvorili promjenu u cijeloj zajednici. Upravo ćemo time povećati kvalitetu vlastitog života i okoline u kojoj živimo.

Zašto je konzumacija mesa loša kad je riječ o očuvanju planeta?

Životinjska prehrana izrazito je zahtjevna u energetskom smislu. Potrebne su goleme količine biljne hrane i pitke vode kako bi se uzgajale životinje. Istom količinom biljne hrane može se prehraniti puno veći broj ljudi, a koliko točno, ovisi o vrsti životinja koje se uzgajaju. Kako bi se cijena održala niskom, životinje se uzgajaju na farmama u skučenim prostorima gdje se nalaze u vlastitom izmetu, a jedino što sprječava masovne infekcije i umiranje velike su količine antibiotika u njihovoj prehrani. Ti antibiotici završavaju i u prirodi gdje uništavaju prirodne bakterije, a mogu i doprinijeti stvaranju bakterija otpornih na antibiotike. Druga vrsta uzgoja vidljiva je primjerice u Amazonskoj prašumi gdje se, da bi se oslobodio prostor za uzgoj životinja ili biljne hrane za njih, krče i spaljuju ogromne količine šuma, koje su pluća Zemlje. Te šume posljednja su nada za apsorpciju i smanjenje razine CO2 na globalnoj razini. Također, preživači poput krava proizvode i velike količine metana u svojem probavnom sustavu koji u tako velikim razmjerima ima znatan utjecaj u udjelu stakleničkih plinova.

Na koji način klimatske promjene utječu na područje Hrvatske?

Ne možemo se više zavaravati da vremenske nepogode kojima sve češće svjedočimo nisu posljedica klimatskih promjena i ljudskog utjecaja na okoliš. Sve su češća olujna nevremena koja ruše sve pred sobom, poplave koje uništavaju domove, požari koji opustošuju šume i prijete domovima, neočekivane tuče koje uništavaju usjeve. Godišnja doba sve je teže raspoznati, a postalo je normalno da u prosincu temperature dosežu 20 stupnjeva, dok u svibnju padne i snijeg. To je izrazito nepovoljno za poljoprivrednike koji se suočavaju s ogromnim gubitcima. Zbog ljudskog djelovanja u Hrvatskoj je velik broj životinjskih i biljnih vrsta pred izumiranjem, a neke su već trajno nestale. Gubitkom bioraznolikosti narušava se prirodna ravnoteža ekosustava, a to utječe na nekontrolirano širenje nekih vrsta, ali i bolesti, kako u prirodi tako i u ljudskoj populaciji. Živjet će postati sve teže i skuplje, jer će se ta disbalansa morati umjetno uravnotežiti, što će koštati puno novaca i uzrokovat će velike ljudske žrtve. Uostalom, i trenutačna kriza uzorkovana virusom COVID-19 posljedica je krčenja prirodnih staništa zbog čega se vrste koje inače žive udaljene od ljudi približavaju što dovodi do pandemija. Ustvari nam se ovakav način ponašanja prema prirodi obija o glavu pojavama poput COVID-a za koji često smatramo da je, eto, nastao sam od sebe. Ali nije, nastao je našim štetnim djelovanjem.

Čak je i riba u Jadranskom moru u jako lošem stanju i bez obzira na određene periode u kojima se zabranjuje izlov pojedinih vrsta riba, stanje je još uvijek loše. Što bi se po tom pitanju moglo napraviti?

Promjene koje se događaju imaju direktan utjecaj na naš život i okoliš. Tako i na more i bića koja žive u njemu. Na Jadranu se susreću neodržive gospodarske aktivnosti kao što je masovni turizam i ribarstvo koji izuzetno negativno utječu na floru i faunu. Način je naplaćivanje poreznih nameta na kupovinu ribe i riblje vrste, koja bih također prisilila mnoge, da odustanu od konzumiranja istih, te bi se od toga financiralo očuvanje vrsta. Moglo bih se okrenuti održivom ribolovu. Mnogi će se pitati, pa što ćemo jesti onda mi domaći? Odgovor je nažalost taj, da ovom brzinom izumiranja životinjskog svijeta u Jadranu u svakom slučaju uskoro nećemo jesti više ribe. Pitanje je samo, možemo li očuvati na vrijeme ove vrste koje su nam ostale. Zar ne bi bilo lijepo, da našoj djeci možemo pokazati škarpinu, zubatac, brancin, srdelu, hobotnicu, oradu i grdobinu uživo, a ne samo iz knjige izumrlih vrsta?

Kako smanjiti i fast fashion u svijetu koji je potpuno otvoren prema kapitalizmu i konzumerizmu?

Primarno je osvijestiti da kupovina nepotrebnih stvari ne donosi sreću. U konzumerističkom društvu u kojem živimo, mediji i reklame u javnim prostorima na vrlo invazivan način utječu na umjetno stvaranje ideala na kojima temeljimo sliku o sebi i drugima. U užurbanom načinu života, kada ne stignemo misliti na sebe i ono što nas doista čini sretnima, tražimo instant rješenje, ali ono traje samo kratko i vrlo brzo moramo kupiti nešto drugo za novu dozu instant sreće. Upravo to koristi “fast fashion” industrija kako bi zaradila na “krpicama” koje su potpuno nepotrebne, smiješno su jeftine, ali se prodaju kao da su za jednokratnu upotrebu. Cijenu te jeftinoće plaćaju potplaćene radnice zemalja u razvoju, a i priroda jer se velike količine štetnih kemikalija koje se koriste u toj industriji nekontrolirano izlijevaju u okoliš. Osviještenim kupovanjem od domaćih proizvođača možemo osjetiti puno veću i trajniju sreću jer ćemo dugo vremena s ponosom nositi kupljeni komad odjeće i znati da svojim odabirom podržavamo borbu za radnička prava i zaštitu okoliša. Uz to, nužno je zakonski postrožiti i regulirati te obveze za proizvođače, čime će i cijene odjeće porasti do realnih iznosa kojima će pošteno biti plaćen i rad i resursi koji se troše.

Kako se netko može pridružiti i početi djelovati uz vas?

Extinction Rebellion je pokret u koji se može uključiti svaka osoba koja na nenasilan način želi djelovati za sprječavanje klimatskih promjena i stvaranje drugačijeg, pravednijeg svijeta. Redovito organiziramo sastanke na koje možete doći i saznati više o pokretu i vidjeti kako funkcionira naša grupa te joj se pridružiti ako želite. U našoj grupi njegujemo vrijednosti solidarnosti i uključivosti s ciljem stvaranja sigurnog i pristupačnog okruženja za svaku osobu, za učenje i stvaranje promjene počevši od sebe, bez osuđivanja. Zajedno stvaramo viziju o promjeni i zajednici koja je zdrava, otporna i prilagodljiva, a uz to se i družimo i zabavljamo. U grupi se bavimo raznolikim aktivnostima, a neke od njih su umjetnost i dizajn, multimedija, edukacija, organiziramo kreativne radionice, razmjenjujemo biljke, a otvaramo se i za nove ideje. Naravno, tu su i javne akcije kojima pokušavamo osvijestiti širu zajednicu o hitnosti klimatske krize. Cilj nam je okupiti što veći broj osoba oko naših zahtjeva po pitanju klimatske pravde i vrijednosti koje želimo vidjeti u društvu u kojem živimo, te zajednički organizirati veće akcije kojima ćemo na kreativan, atraktivan, ali istovremeno snažan način zahtijevati promjene.

Čak je i u New Yorku postavljen sat koji odbrojava koliko još vremena imamo da spasimo planet. Što mislite, zašto društvo ovakve alarmantne informacije ne shvaća dovoljno ozbiljno?

Društvo kao cjelina vrlo je tromo, zato treba pokušati utjecati ponaosob, što je vrlo velik posao, ali kada se postigne kritična masa, pokrene se samo od sebe. Ljudi su jednostavno navikli i naučeni su da se stvari teško ili nikako ne mijenjaju, postoje i vjerovanja da su ljudi u biti na neki način odvojeni od prirode, da ih je netko na planetu postavio da bi njome vladali i u njoj uživali te naravno razni drugi razlozi zbog kojih ljudi misle da se nemaju potrebe mijenjati. Problem je u tome što takvo stanje stvari odgovara najvećim zagađivačima i profiterima i dokazano je da oni čak i financiraju razne lobije koji osporavaju znanost i šire lažne informacije. Klimatske se promjene dešavaju postupno pa ih ljudi ne mogu konkretno uhvatiti, kako se kaže, “ni za glavu, ni za rep”, ali opet dovoljno brzo da se ne možemo evolucijski prilagoditi na njih. To je jasno svakom laiku s obzirom na to da se u dvije generacije evolucijski niti jedno živo biće na planetu ne može ničemu prilagoditi.
Postoji francuska dječja zagonetka koja objašnjava matematiku eksponencijalnog rasta, što se ovih dana može vidjeti na primjeru širenja pandemije, a koja kaže da ako se bazen ne čisti od lopoča do predzadnjeg dana, iako će tada biti napola pun lopočima, već će sljedeći dan biti prekasno jer će biti potpuno pun. Toga se treba sjetiti u svakom trenutku kada pomislimo da imamo vremena, a to ljudska civilizacija radi već više od 40 godina. U ljeto ove godine u Našicama je ozlijeđeno jedanaestero ljudi u nevremenu, što je dovoljan presedan za Hrvatsku. Jednom kad pukne brana i netko pogine, što se također u Hrvatskoj već dogodilo, toj je osobi prekasno za suočavanje s klimatskom krizom.

Foto: Privatna arhiva