Nova studija potvrdila: Nije bitan samo broj koraka koji svakodnevno napravite

Nije bitan samo broj koraka koje napravite u danu, već i brzina kojom ih radite, prema novom istraživanju.

Kod gotovo 80 000 odraslih osoba s nosivim uređajima za praćenje – što je jedna od najvećih analiza dosad – istraživači su otkrili da oni koji hodaju bržim tempom također pokazuju znakove poboljšanih zdravstvenih ishoda.

Dnevni cilj od 10 000 koraka postao je globalna senzacija posljednjih godina, ali se temelji na iznenađujuće malo dokaza. U 1960-ima, japanska tvrtka za prodaju brojača koraka izvukla je broj iz ničega kako bi navela ljude da kupe njihov proizvod. Posljednjih godina znanstvenici su pokušali testirati cilj kako bi vidjeli je li popularna zdravstvena sugestija zapravo opravdana.

Neka su istraživanja otkrila da nakon otprilike 6000 koraka zdravstvene dobrobiti svakodnevnog hodanja postupno nestaju. Druga istraživanja, međutim, sugeriraju da se svaki dodatni korak računa. Sada treba uzeti u obzir još jedan faktor: vašu brzinu hodanja.

Pročitajte: Nordijsko hodanje je fantastična vježba za cijelo tijelo koju biste trebali probati

Tempo hodanja itekako je bitan

U dvije nove studije s gotovo 78 500 sudionika, istraživači iz Ujedinjenog Kraljevstva pokazali su snažne dokaze da je nečiji tempo hodanja bitan. Oni koji su redovito hodali bržim tempom ili većim intenzitetom povremeno tijekom dana pokazali su manji rizik od pojave demencije, kao i manji rizik od smrtnosti od svih uzroka, raka i kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s onima koji su hodali sporije.

“Brojenje koraka lako je razumljivo i naširoko ga koristi javnost za praćenje razine aktivnosti zahvaljujući rastućoj popularnosti uređaja za praćenje fitnessa i aplikacija, ali rijetko ljudi razmišljaju o tempu svojih koraka”, kaže fiziolog Emmanuel Stamatakis sa Sveučilišta u Sydneyu te ističe: “Rezultati ovih studija mogli bi informirati prve formalne smjernice za tjelesnu aktivnost temeljene na koracima i pomoći u razvoju učinkovitih javnozdravstvenih programa usmjerenih na prevenciju kroničnih bolesti.”

Rezultati proizlaze iz dviju populacijskih studija koje su trajale dvije godine. Svaki se oslanjao na odrasle sudionike između 40 i 79 godina, no jedan se fokusirao na rak i kardiovaskularne bolesti, dok se drugi fokusirao na demenciju. Sedam godina kasnije, te skupine ponovno su provjerene. Obje studije čisto su promatračke, što znači da nam ne mogu reći o uzroku ili posljedici. Ipak, ovo su neke od prvih i najvećih studija koje analiziraju brzinu hodanja u odnosu na zdravstvene ishode osobe. Slično prethodnim studijama, nalazi iz oba rada sugeriraju da što više koraka osoba napravi u danu, to je bolje za njezine zdravstvene rezultate. Još bolje, čini se da ne postoji minimalni broj koraka koje osoba treba poduzeti ili minimalni tempo koji treba postaviti da bi iskoristila te prednosti. Za svakih 2000 koraka, autori su otkrili smanjeni rizik od prerane smrti, koji doseže do 11 posto. U studiji o demenciji, “slatka točka” ili optimalna dnevna doza hodanja bila je oko 9800 koraka.

Čak i spori hodači mogu postići ove prednosti, kažu istraživači, ali brzi hodači mogli bi još više poboljšati zdravlje svog mozga. Studije su objavljene u JAMA Internal Medicine i JAMA Neurology.

Pročitajte: Koliko je koraka dnevno potrebno za dugovječnost? Nova studija riješila je misterij

Foto: RuslanDashinsky iStock/Getty Images Plus via Getty Images