Kako do zdravih desni i bezbrižnog osmijeha bez dosadnog četkanja
Bakterije u zubnom plaku uzrokuju 95 % bolesti usne šupljine. Srećom, postoji praktično rješenje.Lumoral je svjetlom aktivirana otopina za oral...
Zahvaljujući radu živčanog simpatičkog sustava, reakcije na stres kod svakog su individualne, zbog čega će jedni u stresnim situacijama biti otresiti i izbacivati negativnu energiju iz sebe, a drugi šutjeti dok ne “puknu”. Iza psihičkih i fizičkih reakcija na stres stoji niz tjelesnih hormona, među kojima su najvažniji kortizol, adrenalin i noradrenalin, piše “Huffington Post”.
Adrenalin
Epinefrin ili adrenalin je hormon koji luči nadbubrežna žlijezda nakon signala mozga da je u opasnoj, stresnoj ili uzbudljivoj situaciji na koju treba pripremiti tijelo.
Adrenalin je zajedno s noradrenalinom odgovoran za trenutne reakcije u vrijeme stresa, a odgovoran je za fright-fight-flight učinak (strah-borba-bijeg). Povećava dotok krvi u srce, srčani minutni volumen, ali i energiju. Mehanizam adrenalina u tijelu razvio se u skladu s evolucijom kako bi ljude zaštitio od opasnosti koje im ugrožavaju život.
Kortizol
Taj steroidni hormon nastaje u kori nadbubrežne žlijezde, a nastaje kao rezultat stresa. On pomaže u održanju ravnoteže između količine tekućine u tijelu i krvnog tlaka, a u optimalnim količinama kortizol je nužan da bismo preživjeli. Ipak, kao posljedica kroničnog stresa kortizol ima mnoštvo negativnih efekata, kao što je potiskivanje imuniteta, povećanje razine šećera u krvi, smanjenje libida, ali i nastanka malignih bolesti.
Noradrenalin
Taj hormon prethodi adrenalinu, a prijenosna je tvar u živčanom sustavu. Zahvaljujući noradrenalinu, dolazi do aktivacije mozga, povećanja koncentracije i pažnje, suženja krvnih žila i proširenja zjenica. Noradrenalin je bitan i u mirnim stanjima, jer regulira san i raspoloženje, pa prirodno povećanje tog hormona u krvi može biti znak bolesti nadbubrežnih žijezda.
Izvor: 24sata.hr