Hrvatsku je zahvatila lagomanija, švedski lifestyle trend, koji je već promijenio živote milijuna ljudi diljem svijeta

byLjepotaizdravlje.hr | 28 veljače, 2019

Lagom je švedski koncept koji znači “ni previše, ni premalo” i stavlja naglasak na umjerenost i održivost te potiče svoje zaljubljenike da pronađu ravnotežu u svojim životima. Umjerenost je ključ ovog koncepta koji se treba uzeti u obzir prilikom uređenja doma, konzumacije hrane i pića, potrošnje, ali i govori o međuljudskim odnosima. Prema pravilima lagom koncepta, treba težiti ka minimalizmu koji je poput skandinavskog dizajna funkcionalan i jednostavan te lišen svih suvišnih detalja.

Zahvaljujući fiki, skandinavskom načinu ispijanja kave, Švedska nam nikada nije bliža i to nakon što je u izdanju nakladnika Mozaika knjiga objavljena knjiga Lagom autorice Linnee Dunne.

Na predstavljanju u Hoću knjigu Megastoreu o švedskom umijeću uravnotežena života govorili su veleposlanica Kraljevine Švedske u Republici Hrvatskoj Diana Helen Madunic, pročelnica katedre za Skandinavistiku Filozoskog fakulteta Goranka Antunović i poznata dizajnerica interijera Mirjana Mikulec. Veleposlanstvo Kraljevine Švedske u Republici Hrvatskoj i časopis Bravacasa podržali su Mozaik knjigu prilikom organizacije promocije knjige Lagom.

Ana Petričić Gojanović, direktorica pr agencije PRiredba

Veleposlanica Diana Helen Madunic inače je hrvatskog podrijetla, a prije šest mjeseci švedsku adresu zamijenila je onom zagrebačkom. Upravo je Madunic iz prve ruke svim okupljenima otkrila pravo značenje lagoma.

Tihana Harapin Zalepugin

„Lagom je pronalazak ravnoteže u životu, ne pretjerivati u ničemu. Posebno smatram zanimljivim da od mnogobrojnih jezika svijeta, upravo u hrvatskom jeziku postoji doslovni prijevod riječi lagom, a to je taman“, rekla je Madunic.

Kada govorimo o značenju riječi lagom i odakle ona dolazi, pročelnica katedre za Skandinavistiku Filozoskog fakulteta u Zagrebu Goranka Antunović složila se s onim što je i sama autorica istaknula u knjizi: „Budući da ne postoji inačica riječi lagom, njezino bismo značenje ovako mogli parafrazirati: „Nešto što nije ni premalo ni previše, nego baš kako treba“. Jedno od mnogih mišljenja je da sama riječ potječe od vikinškog izraza laget om – što doslovce znači „ukrug“ – a temelji se na običaju prosljeđivanja roga s medovinom, kako bi svatko mogao popiti gutljaj“, poručila je Antunović.

Miran Kurspahić

Osim savjeta kako živjeti i jesti na lagom način, knjiga govori i o ravnoteži između poslovnog i privatnog života. Prema riječima autorice Linnee Dunne, ravnoteža se ne postiže manjom količinom vremena provedenog na poslu nego razvijanjem vještine kojom ćete posao baš odraditi kako treba. Knjiga donosi preporuke kako pravilno iskoristiti vrijeme za sebe, kako se kvalitetno družiti s obitelji i prijateljima, a posebno je zanimljiv onaj dio koji se odnosi na kuhanje i jedenje na lagom način.

Ante Vrban

Na švedsku ravnotežu veliki utjecaj ima i fika. Ona je Šveđanima ono što su pubovi Britancima i aperitivo Talijanima: predah od posla. Ovaj ritual gotovo je nemoguće zamisliti bez slatkih poslastica, a s fikom se najčešće povezuju pužići s okusom cimeta.

Đurđica Vorkapić

„Sviđa mi se da i u Hrvatskoj ljudi prakticiraju fiku. Primjerice, u svim švedskim ambasadama i ministarstvima diljem svijeta, svaki petak u deset sati imamo fiku i to je obavezno. Dogodi se ponekad da imamo fiku i drugih dana, ali pravilo je svakoga petka da se okupimo uz kavu i kolače kako bi napravili predah od posla i družili se s kolegama na poslu“, rekla je Madunic.

Ines Preindl

Fika ima i neobično etimološko značenje, a njega je svim prisutnima otkrila Goranka Antunović: „Zanimljivo je da je fika nastala izokretanjem riječi kafi, što naravno znači kava. Fika je vrlo važna u švedskom životu i ona nije ista kao kod nas jer se ona ne događa samo u kafiću, kada smo slobodni i družimo se s prijateljima nego se ona događa i na radnom mjestu. To je druženje u raznim situacijama, uz kavu i kolače“, zaključila je Antunović.

Martina Čičko Karapetrić i Morana Saračević

Niti jedan lifestyle trend ne može proći bez savjeta o odijevanju i uređenju interijera. Šveđani su veliki zagovornici štednje i kupovanja odjeće koja nije preskupa – jer rastrošnost smatraju pretjeranom, ali i kreativnoj prenamjeni starih odjevnih predmeta. Kada govore o uređenju doma, vode se jednostavnim pravilom – pohranite sve i stvorite osjećaj prostranosti.

Inga Kirchbaumer Vukasovic sa suprugom, Ines Kirchbaumer i Robert Škunca

U takav stil, već više od 15 godina zaljubljena je poznata dizajnerica interijera Mirjana Mikulec, koja ga vrlo često primjenjuje i u svom poslu, a najviše ga voli jer u tom stilu nema pretjerivanja.

„Toliko su svijetli, toliko su prozračni da jednostavno kada uđete u te prostore osjećate se prekrasno. Upravo je ovo stil s kojim možete najmanje pogriješiti te ga uvijek možete osvježiti i dati mu neki novi izgled samo s nekoliko detalja.“, rekla je Mikulec.

Zora Bjelousov

„Švedski je stil dizajn poznat po minimalizmu i čistim linijama“, poručila je Mikulec i otkrila nekoliko savjeta kako se svaki stambeni prostor može urediti na lagom način: „Bijeli zidovi i komadi namještaja prevladavaju u ovom stilu, pobrinite se da u vašem stanu bude dosta svjetla jer ovi prostori moraju biti svijetli i prozračni. Koristite prirodne materijale gdje god je to moguće, ali nemojte zaboraviti na pastelne tonove koji će dodatno uljepšati vašu kuću ili stan. Ovo je način uređenja stana gdje izmjenom malih detalja dobivate novi prostor. Ono što je posebno pohvalno, da Šveđani ne bacaju komade namještaja, oni maksimalno recikliraju i starom namještaju često daju novo značenje. To su jednostavni komadi namještaja koje ne želiš nikome dati“, zaključila je Mikulec.

Sandra Vranješ i Ivanka Rade

Na predstavljanju knjige “Lagom” u Hoću knjigu Megastoreu među brojnim gostima bili su: kazališni redatelj i glumac Miran Kurspahić, modna agentica Tihana Harapin Zalepugin, PR agentica Ines Preindl, dizajenrica brenda Hippy Garden Đurđica Vorkapić, svjetski poznati arhitekt Ante Vrban i dizajnerice brenda Boudoir sestre Martina Čičko Karapetrić i Morana Saračević.