Hrvoje Šalković: Sretan čovjek

by | 6 rujna, 2014

Pisac Hrvoje Šalković tvrdi da s godinama postaje sve bolji, a mi se moramo složiti s tim…
Razgovarala: Zrinka Bertović Skračić

Hrvoje_Salkovic-sl6

U posljednje vrijeme čitateljima se na velika vrata u domove vratio kriminalistički žanr, a jedan od pisaca koji su na taj način obilježili ovo ljeto jest Hrvoje Šalković, koji je objavio novu knjigu “Valcer protiv Eintrachta”. Šale, kako ga odmilja zovu, predstavio nam je još jednom rukopis obilježen izuzetnom dinamikom priče, uvjerljivim dijalogom i prepoznatljivom zaokupljenošću i senzibiliziranošću za probleme tranzicijskog društva. Ako još niste pročitali novi roman, možda ste njegovo spisateljsko umijeće prepoznali ranije u nekom od romana ili kratkih priča.

Ovo mu je deveto objavljeno djelo (redom, to su dosad bili: “com.opanci. com.obojci”, “Pala karta”, “Pravi se da ovo nisi vidio”, “Zec na mjesecu”, “Oko cucka pa na mala vrata”, “Kombinacija d. o. o.”, “Nulti meridijan” i “Ne primamo vilenjake”) tijekom posljednjih 12 godina, a uz to što je jedan od naših najprodavanijih i najčitanijih pisaca, Šale je poznat i po svojim brojnim putovanjima i putopisima, iako se, kako nam je sam priznao u intervjuu, zasitio putopisa te danas, nakon 15 godina kako su mu putovanja bila posao, putuje isključivo turistički. A i tako je obišao sve što je želio, a mi možemo samo dodati: koji sretnik!

U svojih četrdeset i jednu godinu života (da, dobro se drži) proputovao je 116 zemalja na svih sedam kontinenata, a kad ne putuje, živi i radi u Zagrebu.
Upravo ste objavili roman “Valcer protiv Eintrachta”. Za početak, otkud ideja za krimić?

Bavio sam se raznim žanrovima, pa me nekako povuklo. Poklopilo se to što sam pozvan da budem dio priče 12 hrvatskih krimića, u biblioteci Balkan Noir. Toliko sam se pronašao u tom žanru da mislim nastaviti.

Što ‘‘Valcer’’ razlikuje od drugih kriminalističkih romana i čemu posvećujete najviše pozornosti u romanima dok pišete?

Krimić je žanr u kojem je gotovo sve rečeno, pa nije lako ostati svjež. Haj’mo reći da moj ubojica djeluje po jako suvremenim metodama koje prate ritam novog doba, to još nigdje nisam vidio niti pročitao. A najviše pažnje posvećujem radnji, likovima i atmosferi.

Neki čekaju da ih pohodi muza, dok većina ipak tvrdi da je pisanje stvar discipline. Koji je Vaš stav?

U fazi dok smišljaš roman, dok postavljaš strukturu i likove, tu je bitno da si emotivan, da osjećaji izvode akrobacije u tvojim plućima. Ali u samoj fazi realizacije, tu se traži surova disciplina, nema druge.

Poznati ste i praćeni na društvenim mrežama i Vaši statusi s Facebooka se šire i jako puno ‘lajkaju’. Koliko vam je takvo sažeto pisanje i komentiranje ispušni ventil?

Meni je sve to dobra zafrkancija, ali da, bude statusa u kojima se malo i ispušem. Bitno je samo da sam na tim društvenim mrežama iskren, ljudi to razumiju i prihvaćaju.

Imate li kočnicu i pazite li na to što pišete na društvenim mrežama?

Naravno da imam kočnicu, sve što napišem je u gabaritima pristojnosti. Pa naravno da tamo ne pišem na isti način na koji razgovaram s prijateljima kada visimo na šanku.

Gdje ste posljednje putovali izvan naših granica i koja je sljedeća destinacija?

Prije nekoliko mjeseci bio sam na Mauricijusu, ali nisu to više putovanja, to je sada čisti turizam. Ne odlazim više u zemlje u kojima nisam bio, ne pišem putopise, ne odrađujem kampanje za klijente. Idem tamo gdje sam već bio i gdje su moji prijatelji. Srećom, imam ih po cijelom svijetu.

Postoji li ipak neko putovanje i mjesto koje biste istaknuli između svega viđenog i zbog čega? Također, mjesto o kojem još sanjate bilo bi…?

Ne postoji više takvo mjesto, obišao sam sve što sam želio.

Djelujete kao da uvijek stojite vrlo čvrsto na zemlji. Što Vas ipak može izbaciti iz takta i postoji li razlika između privatnog i javnog Šalkovića?

Malo što me može izbaciti iz takta. A razlika između privatnog i javnog… Pa naravno, javno se vidi samo mali dio, a privatni dio ljubomorno čuvam za uski krug ljudi s kojima se družim.

Ostatak intervjua s Hrvojem Šalkovićem pročitajte u tiskanom izdanju Ljepote&zdravlja.