Četiri navike “hustle” kulture koje vas dovode do “sagorijevanja”

Ako imalo pratite vijesti i društvene mreže, pojam hustle culture vam je itekako poznat. On označava trend prekomjerne uposlenosti i o njemu se sve više javno progovara, posebice na društvenim mrežama. Radi se o tome da zbog utjecaja i pritisaka osobe sve više pribjegavaju prekovremenom radu na poslu, napornom i neprekidnom radu uz malo odmora i sna. Takav rad dovodi do negativnih posljedica poput tjeskobe, nedostatka energije, nemogućnosti opuštanja…

Je li doista sve u kvantiteti, ili je važnija uspostava granica, odvajanje vremena za opuštanja i prakticiranje brige o sebi?

Hustle culture u porastu je u posljednje dvije godine, kako objašnjava Fatmata Kamara, medicinska savjetnica za mentalno zdravlje za stylist.co.uk. Nakon pandemije, mnogi žele nadoknaditi izgubljeno vrijeme, međutim, ostavljaju si malo vremena za odmor i opuštanje, što može biti štetno za mentalno i fizičko zdravlje. Prvi korak u uklanjanju nekih od navika jest identificiranje problema, nakon čega možete poduzeti određene korake da te loše navike zamijenite onima zdravima, pozitivnima.

Odmor i usporavanje ne smije i ne mora biti nešto čega se treba sramiti ili zbog čega biste se osjećali manje vrijednima. Ali, nažalost, tako postaje jer odmora na društvenim mrežama već se i najnormalniji svakodnevici koraci podrazumijevaju kao nešto “vau” i nešto za što se traži pljesak, i o čemu se mora obavijestiti javnost. Živimo li uistinu od klikova, gledanosti, predstavljanja drugima izvana savršenog načina života objavljenog u feedu ili storyjima?

Pročitajte: “Quiet quitting” – alternativa burnoutu i šansa za zdraviji poslovni život bez otkaza?

Prepoznajete li sebe u nekoj od ove četiri navike, možda je vrijeme za promjene:

Prekovremeni rad

Iako planirate jedno, uvijek vam se radno vrijeme oduži? Hustle culture stavlja naglasak upravo na provođenju većeg dijela dana fokusirajući se na posao i postizanje ciljeva u karijeri, a potencijalno dovodi do osjećaja zabrinutosti, krivnje, straha, uspoređivanja s drugima. Postavite svoje granice, odvojite vrijeme za opuštanje i brigu o svom zdravlju – to će itekako dobro utjecati na vaše zdravlje i osloboditi vas stresa.

Uspoređivanje s drugima

“Uspoređivanje sebe s drugima može smanjiti vaše samopouzdanje i dovesti do toga da sami sebi postavite nerealna očekivanja”, objašnjava stručnjakinja. Usredotočite se na vlastiti uspjeh i počnite pisati vlastita postignuća jer će vam to podići samopouzdanje i održati vas motiviranima. Također, koristite što manje društvene mreže kako biste to izbjegli i koncentrirajte se na prave ljudi koji vam stavljaju osjećaj vrijednosti.

Odgađanje spavanja

Ovo se odnosi na odluku kad žrtvujete odlazak na spavanje radi uživanja u ležernim aktivnostima i često je uvjetovano gustim dnevnim rasporedom koji ostavlja malo slobodnog vremena pa se gledanje omiljenih serija i listanje po mobitelu ostavlja za večer. Iako je ponekad primamljivo i dobro, često ponavljanje istog ima vrlo negativan utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje.

Nerealni ciljevi i očekivanja

Stavljanje sebe pod pritisak da postignete nešto svake sekunde u danu može ozbiljno utjecati na vašu dobrobit. Nerealna očekivanja povećavaju rizik od “izgaranja” ili preranog odustajanja od svojih težnji. Budite realni i ciljeve rastavite na manje korake jer ćete ih tako i lakše ostvariti i postići.

Pročitajte: Može li četverodnevni radni tjedan riješiti problem burnouta na poslu?

Foto: PeopleImages iStock/Getty Images Plus via Getty Images