I dalje vas muče pitanja oko cijepljenja protiv virusa COVID-19? Imamo najvažnije odgovore

Posljednjih dana intenzivno se vode rasprave o cjepivima, osobito o AstraZeneci i u Hrvatsku netom pristiglom cjepivu Johnson&Johnson. Istraživanja o nuspojavama spomenutih cjepiva su u tijeku, a dok čekamo daljnji razvoj događaja, donosimo odgovore na najvažnija pitanja o cijepljenju protiv virusa COVID-19. U potrazi za odgovorima obratili smo se epidemiologu, članu Znanstvenog savjeta Vlade RH, prof. dr. sc. Branku Kolariću, dr. med.

U Hrvatskoj se za cijepljenje protiv virusa COVID-19 koristi nekoliko različitih cjepiva. Trebamo li inzistirati na cijepljenju određenim cjepivom?
Sva tri za sada registrirana cjepiva u Hrvatskoj su jednako učinkovita u sprječavanju teških oblika bolesti, potrebe za liječenjem na respiratoru i smrti uzrokovane virusom COVID-19, dok postoje razlike u učinkovitosti u sprječavanju blagog oblika bolesti. No smisao cijepljenja jest spriječiti teže oblike bolesti te je stoga svejedno kojim od dostupnim cjepivima se cijepite. Rekao bih da je najbolje cjepivo ono prvo cjepivo do kojega dođete.

Koje su najčešće nuspojave i koliko ih se trebamo plašiti?
Najčešće nuspojave su reakcije na mjestu uboda (crvenilo, bol, oteklina na mjestu uboda) te simptomi kao da imamo početak neke infekcije (slabost, glavobolja, povišena temperatura, bol u mišićima i zglobovima…) jer kad naše tijelo počne stvarati protutijela, obično imamo takve simptome. Ove nuspojave obično prođu za dan-dva i potrebno je samo snižavati temperaturu ako prijeđe 38 °C te izbjegavati fizički napor. Ne trebamo se plašiti takvih nuspojava jer su to fiziološke reakcije organizma. Puno ljudi, uključujući i mene, nije imalo nikakvih nuspojava. Jedina ozbiljna opisana nuspojava, anafilaktička reakcija, jako je rijetka (ispod pet slučajeva na milijun cijepljenih), no i ona se izliječi ako se cijepite u prisutnosti liječnika.

Kome se cijepljenje ne savjetuje?
Ne cijepimo osobe koje su imale alergijsku reakciju na sastojke cjepiva (primjerice, ako je netko razvio alergijsku reakciju nakon prve doze, neće dobiti drugu dozu), ne cijepimo djecu odnosno mlade ispod 16 godina te trudnice i dojilje osim u slučaju kad postoji veliki rizik za teži oblik virusa COVID-19.

Ako smo preboljeli COVID-19, kad je dobro vrijeme za cijepljenje?
S cijepljenjem u tom slučaju, prema sadašnjim stajalištima, možemo pričekati do šest mjeseci. Moramo biti svjesni da je ovo nova bolest te se dužina imunološkog odgovora, učinkovitost cjepiva i drugi parametri prate, a u tom smislu i preporuke se relativno često mijenjaju. To je normalno i očekivano.

Mogu li se takvi pacijenti cijepiti samo jednom dozom?
Takva preporuka još nije službeno izdana, no čini se da će osobe koje su preboljele COVID-19 trebati samo jednu dozu cjepiva za dugotrajniji imunitet.

Koliko smo dugo zaštićeni nakon cijepljenja?
Kako su prva istraživanja učinkovitosti cijepljenja u ljudi počela na ljeto prošle godine, najviše što možemo znati o učinku cjepiva jest je li i dalje djelotvorno nakon šest do osam mjeseci. Sadašnji rezultati su ohrabrujući. Ne možemo znati hoće li zaštita trajati godinu dana ili duže kad trenutačno u svijetu nema osobe koja se cijepila prije godinu dana. Stoga će se i smjernice o duljini trajanja zaštite mijenjati s vremenom praćenja cijepljenih osoba.

Razmišlja se i o nabavljanju nekih drugih cjepiva koja za sada nisu dostupna, poput ruskog, koje još nije odobrila Europska agencija za lijekove…
Hrvatska može uvesti cjepiva koja nisu registrirana od strane EMA-e procedurom interventnog uvoza. Hoće li se Hrvatska odlučiti za to, još se ne zna, no mislim da trebamo ići u tom smjeru jer putem europske nabave dobivamo premalo cjepiva da bismo do ljeta procijepili značajan dio populacije. Postoje cjepiva koja se proizvode u Kini i Indiji te su u uporabi u nekim državama, a također postoji još nekoliko desetaka cjepiva koja su u razvoju i uskoro će biti dostupna za uporabu.

U slučaju Johnson & Johnson cjepiva dovoljna je jedna doza od do sada uobičajene dvije. Što čini razliku?
To isključivo ovisi o tome kako su proizvođači istraživali i registrirali cjepivo. Obično se nakon druge doze stvara nešto dugotrajniji imunitet nego nakon samo jedne, pa se i većina proizvođača odlučila za protokol od dvije doze. Naravno, sada se nameće i pitanje je li, s obzirom na nestašicu cjepiva, racionalnije cijepiti više ljudi jednom dozom cjepiva nego provesti cijepljenje s dvije doze.

Razgovarala: Antonija Vrčić

Foto: Pexels, Privatna arhiva