IQ DJETETA: briga roditelja! (2)

Što treba izbjegavati?
Djeca satima sjede u fotelji i gledaju TV, pri čemu je jedina aktivnost prebacivanje programa. Budući da zbog toga dijete po 2-3 ili čak i 4 sata dnevno ne priča, njegov mozak ne stvara sinapse za govor, što može rezultirati različitim poremećajima govora. Podaci pokazuju da su oni danas mnogo prisutniji nego prije 15-20 godina. Prilikom gledanja u ekran, oko fiksira sliku na jednoj daljini i nema akomodacije, tako da mozak neće formirati centar za akomodaciju, koji se razvija do 5-6. godine, a to može rezultirati poremećajem čitanja, pa čak i razvojem težih oblika disleksije.

Djecu treba konstantno stimulirati poticajnim igrama prikladnima za njihovu dob!
Rotacija oko svoje osi aktivira veliki broj neurona, posebno ako se dijete samo rotira, jer taj pokret utječe na stimulaciju razvoja sinapsi. Slično je i s igrom “helikoptera” (roditelj uhvati dijete za obje ruke i vrti se zajedno s njim). Trčanje, preskakivanje, dodavanje lopte – aktivnosti su koje stimuliraju rad oka (akomodaciju) i time preventivno djeluju na neke od poremećaja učenja (dokazano je da neki od oblika disleksije nastaju zbog usporene akomodacije oka). Najobičnije dodavanje spužvaste loptice, prikladne i za dnevnu sobu, razvija akomodaciju, koordinaciju pokreta, hvatanje prstima (važno i za razvoj grafomotorike, koja dodatno utječe na formiranje velikog broja sinapsi), stoga bi tu igru trebalo uvesti kao obaveznu. Poticajno djeluje na grafomotoriku i akomodaciju, a prisutne su i apstraktna klasifikacija i serijacija, koje pomažu u razvoju matematičkih sposobnosti.

Osim igara koje razvijaju koordinaciju i ravnotežu, pažnju treba usmjeriti i na igre asocijacije, klasifikacije i sl.
U postojećem sustavu za predškolski uzrast nema dovoljno takvih aktivnosti, a ako i ima, roditelji koji su prezaposleni, često ih zanemaruju poticati kod kuće. Upravo nedostatak ovakvih igara dovodi do toga da dijete ne razvija svoje biološke potencijale u dovoljnoj mjeri, što se jasno vidi kasnije, za vrijeme školovanja, posebno kad se usporede rezultati naše djece i djece iz drugih zemalja, koja u ranom razdoblju razvoja upražnjavaju ovakve igre i aktivnosti. Konkretne igre tog tipa su primjerice prepoznavanje simbola apstraktnih pojmova; prepoznavanje – dijete razlikuje predmete po nekom obilježju, npr. crvene lopte odvaja od bijelih. Ne morate se pritom držati klasičnih igara koje preporučuju udžbenici i knjige za odgoj djeteta. Budite kreativni i maštoviti! Još odmalena njegujte dječji intelekt, primjerice, čitajući mu istu slikovnicu iz dana u dan, dajte mu da on prepoznaje glavne likove. Dijete će se motivirati i učiti sve brže i brže. Uostalom, ne kaže se uzalud da su djeca u toj dobi kao spužve! Igre asocijacije – pomažu u svakodnevnom životu. Preko 30 posto neurona su asocijativni neuroni, a čitava mreža sinapsi razvijena je zbog ovog izuzetno važnog biološkog dijela, koji je, jednostavno rečeno – sustav za memoriju. Nažalost, ovaj vrhunski sustav sposobnosti mozga naša djeca za vrijeme školovanja ne koriste, i zato se događa da brzo zaborave ono što nauče ili, čak, i ne znaju povezati ono što su naučili. No to nije razlog da vi ne budete iznimka! Ovaj sustav može se svjesno koristiti i vježbati (putem niza igara) već od treće godine života.

photo: instagram