Nutricionisti su već primijetili kako se često vaganje i prebrojavanje kalorija mogu pretvoriti u psihološko opterećenje i više odmoći, nego pomoći zdravoj prehrani, a sada i čuveni “indeks tjelesne mase” (ITM ili po čestoj engleskoj skraćenici BMI) nije toliko precizna mjera zdrave težine kao što se vjeruje.
Točnije, dobar je za prosjek, ali nije dobar za ljude koji su viši od 182cm ili niži od 152cm. Za niže je i jedan bod ITM “poguban”, dok visoki mogu nositi i veću težinu od „dozvoljene“. ITM se, inače, izračunava tako što se težina izražena u kilogramima dijeli kvadratom visine u metrima.
Problemom se nedavno pozabavio matematičar s Oxforda, Nick Trefethen i došao do ispravka. Viši i niži, po njegovim izračunima, uklapaju se, ako se u formuli za izračunavanje težina pomnoži sa 1,3, a visina uveća 2,5 puta. Čak je i matematičar uz svoju, ispravljenu formulu, upozorio kako se ne može smatrati ispravnom bez širih istraživanja, kao što, uostalom, nikakva numerička vrijednost ne može pravilno opisati stanje organizma i ispravnost prehrane, još manje, zdravlje neke osobe.
ITM može predstaviti osnovu za grubu procjenu, ali prava dijagnoza mora ovisiti o odlikama same osobe, kao što su spol, godište, držanje, mišićna masa, čak i etnička pripadnost. U svakom slučaju, niti nova formula ne uklanja najveću manu ITM-a : razliku između mišićne mase i masnog tkiva.
Zbog ovog posljednjeg, puno bolji “indeks zdrave težine” je – sama širina struka, a još bolji odnos između širine struka i bokova. Struk je, naime, indikator viška “lošijeg” masnog tkiva, onog koje izaziva kardiovaskularne bolesti i dijabetes. Puno je bolje i lakše nego računati ITM – držati se jednostavnog pravila, kako struk ne treba prelaziti 88 centimetara kod žena i 102 kod muškaraca. Sve preko toga je razlog za brigu, bez obzira na visinu ili godište. Druga važna mjera, odnos struka i bokova (dobiva se kada se širina struka podijeli sa širinom bokova) ne treba prelaziti 0,85 kod žena i 1 kod muškaraca. Što se može procijeniti i od oka.
Sve su češće kritike i prebrojavanju unesenih kalorija, treća “numerička vrijednost” koja se osobito koristi u dijetama. Broj kalorija daje samo energetski unos, ali se energetske potrebe svakog čovjeka iz dana u dan mijenjaju, a ovise o nizu faktora, o spolu i godinama, preko tjelesne težine, do nivoa fizičke aktivnosti. I od brojanja kalorija, ima boljeg i daleko jednostavnijeg – jednostavnog pravila prehrane: pet porcija na dan voća i povrća, ne više od pet grama soli, dvije litre vode i 30 minuta kretanja.